Kašljete, osjećate pritisak u prsima, budite se tijekom noći?
Mislite da imate prehladu i ljuti ste na sebe jer ste tako osjetljivi. Još ako se doda curenje vodenaste sekrecije iz nosa, pa kihanje više puta dnevno i suzne oči, nastaje prava gnjavaža.
Nemojte pristati na iskašljavanje, „sviranje“ u plućima i brzo zamaranje, čak i kod najmanjeg napora, osobito ako ste pušač, jer niti jedan od navedenih simptoma nije "normalan", već je znak našeg tijela, signal koji trebamo prepoznati i javiti se na liječnički pregled.
Nakon razgovora i pregleda, koji su liječniku ključni za odabir pretraga, najčešće se naprave radiološki slikovni prikaz pluća, spirometrija s bronhodilatacijskim testom i kožni alergološki test na standardni inhalacijski set europskih alergena, i evo vrlo sigurne dijagnoze. Često se radi o alergijskoj astmi, koja je najčešća kronična dijagnoza kod djece i među 10 najčešćih dijagnoza u odrasloj dobi.
Alergijska astma ima tisuću lica jer se, kao jedinstvena kombinacija nasljednih osobina i interakcije s okolišnim čimbenicima, i mi razlikujemo međusobno. Povremeno je astma blaga pa samo "zasviramo" iz pluća na nekoj livadi i kihnemo par puta i to najčešće prođe bez primjene lijekova. Češće astma stvara probleme na tjednoj osnovi i potrebno je redovito koristiti lijekove. Uz redovito uzimanje terapije te primjenu pravila zdravog načina življenja, prvenstveno nepušenje, može se postići dobra kvaliteta života.
Kvaliteta življenja poremeti se uz pogoršanja astme, tzv. egzacerbacije. Egzacerbacije astme pokreću (trigeriraju) respiracijske infekcije (najčešće virusi), zatim alergeni poput prašinske grinje ili peludi, iritansi kao što su magla, vlaga, hladni zrak, duhanski dim, kemikalije te tjelesni napor ili emocionalni stres. U tim se situacijama terapija lijekovima prilagodi i pacijentu uskoro opet bude dobro.
Foto: Shutterstock
Međutim, postoji teški oblik alergijske astme koji pogađa oko 5-10 % bolesnika, koji značajno pate te imaju učestale tegobe na dnevnoj bazi, čak iz sata u sat. Njima, nažalost, uobičajena terapija za astmu, koja kod većine bolesnika dobro djeluje, ne pomaže, čak ni kada se primjenjuje u visokim dozama, koje sa sobom donose i značajne nuspojave. Bolesnici s teškom astmom imaju velika ograničenja u svakodnevnom životu te im obavljanje uobičajenih poslova, poput odlaska u trgovinu ili dnevne higijene, stvara probleme. Kako mi je rekao jedan mladi liječnik s teškom astmom: "Možete li zamisliti situaciju da mi nije dobro, boli me u prsištu, teško dišem, čak i kada mirno ležim u krevetu?".
Tijekom života susrećemo se s raznim neugodnim situacijama i stanjima, ali vjerojatno je najgore od svega nemati dovoljno zraka za disanje. Srećom, danas za grupu bolesnika s teškom alergijskom astmom postoji nova nada u obliku uspješne biološke anti IgE terapije. Riječ je o tehnološki naprednom, visokokvalitetnom protutijelu na imunoglobulin E (anti IgE), koji je najvažniji posrednik alergološke reakcije. Primjenjuje se u obliku subkutanih injekcija jednom do dva puta mjesečno, ovisno o osobnoj razini IgE i tjelesnoj masi bolesnika.
Kod većine bolesnika s teškom astmom značajno olakšava tegobe, smanjuje broj egzacerbacija astme, poboljšava plućnu funkciju te smanjuje potrebu za drugim lijekovima za astmu.
Prof. dr. sc. Sanja Popović-Grle, dr. med., subspec. pulmologije, Klinika za plućne bolesti "Jordanovac", Zagreb
>>Evo zašto je važno biti - lijep. Astma i visoki tlak napadaju 'ružne'
>>Alergijska astma – ne može se izliječiti, ali se s njom može kvalitetno živjeti
