Naime, uslijed velikih oborina podvožnjak u Miramarskoj puni se vodom, vraća se i kanalizacija, a Josip ostaje zaglavljen u automobilu usred jezera koje je još do prije nekoliko minuta bila jedna od najprometnijih gradskih ulica. Bila bi ovo možda i tragična priča da u tom trenutku nije nastupila herojina naše današnje priče, superžena Mirna Mrčela.
Diplomirana pravnica Mirna, bavi se humanitarnim radom i obožava pse, a baš te srpanjske noći unatoč nevremenu šetala je svoje pse u blizini.
>> Pogledajte video:
Plivam nasred Miramarske, auto tone...
- Kako živim u blizini, onda sam ih šetala po kvartu kad sam čula nekakvu buku koju iz daljine još uvijek nisam mogla razaznati, međutim kad sam došla na nadvožnjak gore sam shvatila da je to jedna cura koja stoji sa strane i govori čovjeku da izađe iz auta. Čovjek se nalazio u autu koji u tom trenutku tone. Ono što ona nije mogla vidjeti, a ja jesam jer sam bila gore je da on pokušava izaći, ali ne može. I u tom trenutku, to je bio tako neočekivani događaj da ni ne stignete razmišljati - prisjetila se Mirna s kojom razgovaramo gotovo tri trenutka od događaja za koji kaže kako se odvio toliko brzo da ga u prvim trenutcima od adrenalina i šoka nije bila niti svjesna.
Odlučila je reagirati instinktivno. Zbog kaosa u gradu bilo je nemoguće dobiti vatrogasce, a vrijeme je curilo kako je voda sve više nadirala. Zavezala je pse, skinula tenisice, naočale i 'hudicu' te se uputila prema podvožnjaku.
- Mislila sam si samo, nema veze, nije nikakva rijeka, nema strujanja vode, nema opasnosti, ništa, samo plivaš, lijepo plivaš, plivaš. I tako sam ja došla do auta od gospodina Josipa - prisjeća se danas 32-godišnjakinja koja je ostala u dobrim odnosima s obitelji gospodina kojeg je spasila ni ne sluteći da će se akcija spašavanja te večeri naglo zakomplicirati.
- Stigla sam do auta i uspjela otvoriti vrata, ali se on kad sam otvorila vrata, okrenuo prema suvozačevom i nešto krenuo tražiti. Rekla sam, pusti sad stvari, idemo van. On me pogledao i rekao, ali čekaj, tu mi je noga. I sad ja plutam, plivam, nasred Miramarske, kraj auta koji tone i čovjek mi govori tu mi je noga i u tom trenutku daje svoju protezu, nogu - govori i Mirna i dodaje kako je protezu iznijela iz vode, a čovjeku pomogla da se popne na krov automobila.
'Prvo umiriti mamu, a onda sve ostalo'
U tom trenutku auto je prestao tonuti, neposredne opasnosti za muškarca više nema te su ubrzo stigli i vatrogasci koji su uz pomoć opreme izvukli muškarca na sigurno.Cijeli taj događaj je toliko pun neočekivanih obrata, priča Mirna, da je netko snimao film i stavio to sve u radnju, rekli bi mu 'gle, pretjeruješ, ono, korona, potres, poplava i još čovjek nema nogu...3.4 na IMDb.'
Iako danas na cijelu situaciju gleda uz osmijeh, u tim trenucima nije bilo svejedno. Dok je sve trajalo bila je pod adrenalinom, a što se dogodilo osvjestila je tek dan kasnije. Da će njezin događaj postati medijska vijest dana, ako ne i godine, nije mogla niti zamisliti.
- Još sam nešto čula s frendicom, kako je to bilo kasno i ja rekoh 'misliš da će se to negdje pojaviti', kaže ona 'nemam pojma, budeš vidjela'. I idući dan su izašle fotke, no ja sam mami poslala poruku jer mislim si, mama je bila na moru, ako netko to objavi, a moja mama ne zna, presjeći će ju. Prvo umiriti mamu, a onda dalje sve možemo rješavati i tako - ističe kroz smijeh Mirna.
Događaj je postao glavna vijest već sljedećeg jutra, a Mirna je zbog toga i zasluženo pripala nagrada Ponos Hrvatske za tu tešku pandemijsku 2020. Gospodin Josip kojega je spasila već sljedećeg dana imao je pune ruke posla s osiguranjem i popravkom auta koji je bio posebno prilagođen njegovu invaliditetu pa se, priznaje, nisu odmah vidjeli, no ostali su u kontaktu, a danas se nerijetko sa njegovom suprugom čuje putem društvenih mreža.
- Ja se volim voditi s onim da napravimo, kad donosimo odluku, da odlučimo ono s čim ćemo lakše živjeti. I meni je u tom trenutku bilo lakše živjeti s mogućnošću da se ja ozlijedim, pa čak i poginem, nego da se netko utapa u centru Zagreba, a da mu nitko niti ne pokuša pomoći. Znači, ta ideja da netko sjedi u autu u Miramarskoj, znači u centru Zagreba, pokušava izaći, a da nema nikog tko čak ni ne pokušava pomoći, meni je to bio horor - zaključuje Mirna.
Pitamo ju i tko joj je uzor, odnosno tko je za nju Superžena.
- Najveći je klišej možda reći mama, ali i nju sam gledala kako prolazi sve životne situacije i vidjela kako se nosi s tim i kako se uspijeva izboriti, a ovako općenito od nekog... Teško mi je baš nekog izdvojiti jer ima, ima puno, ali načelno, svaka žena koja se usudi, ali moram reći jer usudi jer to je takva situacija, ići suprotno od nekih ustaljenih društvenih normi oko toga kako bi se žena trebala ponašati ili što bi trebala raditi ili... Znači, netko tko ima dovoljno hrabrosti ići za onim što misli da treba, bez obzira na to što drugi okolo govore da neće moći ili da ona to ne bi trebala ili tako. Svi koji se uspiju oduprijeti tome, čak i od svoje mikro sredine, pa do svijeta i globalnih medija i svega, mislim da je to svakako stvar divljenja - ističe.
Smatra li sebe Superženom?
- Ja bih voljela misliti da jesam, ako je iti jedna osoba nakon toga rekla, ja bi volio ili voljela pomoći nekome, ja sam, svoju misiju na ovom svijetu obavila. Bila je prije dvije godine izložba u Splitu 'Žena koja nadahnjuje' i bila je između ostalog i moja fotografija i onda je u knjizi utisaka jedna djevojčica napisala, jer bilo je još tamo puno žena i znanstvenica i sportašica i svega, a ona je napisala 'za Mirnu Mrčelu, jako mi se sviđa što je spasila puno pasa, Ena'. I ako Ena ikome u životu pomogne, makar da ponese vrećicu ili pređe cestu ili ne znam, nešto, ja ću biti zadovoljna tako da, voljela bi misliti da jesam inspiracija, nadam se da nekome jesam, pogotovo curama i ženama - dodaje Mirna koja je i prije Miramarske pomagala i ljudima, ali i životinjama.
Slomila nogu, ali nije prestala dijeliti pomoć
Pet je godina vodila udrugu za udomljavanje životinja, a volontirala je i na potresom razrušenoj Baniji i tu nam otkriva možda i još nevjerojatniju priču. Tijekom razvoženja humanitarne pomoći po selima slomila je nogu, ali, kako kaže, htjela odustati i još je tri sata vozila namirnice unesrećenim ljudima.
- Nemam automatik, a bila je lijeva noga i taj kuplung... Tu bol kad se sjetim još dan danas, auto mi se gasio svako malo, ali nema veze, evo noga je zarasla, namirnice smo razveli, ljudi su dobili kruh, mlijeko i ostalo - prepričava ova nevjerojatna žena.
Na samome kraju, zamolili smo ju da definira, što i tko je to superžena?
- Superžena je svaka ona koja ima borbe, bilo privatne, poslovne, zdravstvene, ovakve ili onakve, svjetske borbe, bilo kakve borbe s kojima se uspješno bori i uspijeva držati glavu iznad vode - zaključuje Mirna Mrčela.
Izvorna priča objavljena je u ožujku 2023. godine
>>ŽENE KOJE INSPIRIRAJU: Više priča o ženama koje su inspirirale Hrvatsku pronađite OVDJE.
Svaka čast i poštovanje ovoj ženi, netko će se usrećiti.