Kako je studeni mjesec podizanja svijesti o muškom zdravlju, svakako nezaobilazne teme su i bolesti vezane uz prostatu i muški reproduktivni sustav, ali i strahovi i nelagoda koji mnoge muškarce sprečavaju da redovito odlaze na preventivne preglede kod urologa. Prevencija i preventivni pregledi daju veću šansu za izlječenje, stoga je važno raskrinkati najčešće mitove, a upravo zato razgovarali smo sa stručnjakom dr. Dujom Rakom, spec. urologom iz Croatia Poliklinike, koji objašnjava kako izgleda pregled prostate i kada ga je dobro obaviti, ali i kako prepoznati kada je vrijeme za posjet urologu.
Studeni je mjesec podizanja svijesti o muškom zdravlju.
Da, trebalo nam je dulje da se pobrinemo za sebe u odnosu na žene. Jedan od razloga za to je vjerojatno i slika „macho“ muškarca koji je zdrav, sposoban, snažan… No ipak smo se ugledali na žene u smislu organizacije događaja (Movember, Svi za njega…), udruživanja u udruge pacijenata (Europa uomo, Hrvatsko društvo bolesnika s rakom prostate…), ali isto tako u medijskom prostoru posljednjih godina postale su vidljive i stručne i profesionalne udruge sa svojim akcijama (Hrvatsko urološko društvo, Hrvatska liga protiv raka…). Cilj je svih tih akcija podizanje svjesnosti i rana dijagnostika bolesti specifičnih za muškarce te samim tim i uspješnije liječenje.
Koja je glavna funkcija prostate i što svaki muškarac mora znati o zdravlju prostate?
Prostata je žlijezda koju imaju samo muškarci, a koja se nalazi u zdjelici oko mokraćne cijevi. Njezina je funkcija proizvodnja tekućine koja „prehranjuje“ spermije i time podržava plodnost. Nema direktnu ulogu u erektilnoj funkciji, ali u slučaju kroničnih upala može posredovati u lošijim erekcijama. Često se priča o prehrani koja je važna za „zdravlje prostate“ i, iako nema čvrstih znanstvenih dokaza, smanjeni unos crvenog mesa, proizvodi na bazi likopena iz rajčice te određene nezasićene masne kiseline i vitamin D i E iz bućinih sjemenki ili iz bućinog ulja svakako imaju pozitivan učinak.
Opišite nam tri najčešća oboljenja prostate: prostatitis, dobroćudno uvećanje i rak prostate, i što svaki muškarac može učiniti kako bi rizike sveo na minimum?
Pojednostavljeno govoreći, to su tri bolesti prostate. Upala se može dogoditi svakome i može biti akutna (naglo nastala) ili kronična (ponavljajuća). Jedan mit koji svakako treba razbiti, a koji se često spominje kao mogući krivac, jest vožnja bicikla, i u potpunosti je neistinit. Dakle, vožnja bicikla NIJE štetna za prostatu (osim ako sjedalo nije krivo podešeno pa vas žulja, ha, ha). Pothlađivanje, pretjerana konzumacija gaziranih sokova, alkohola, kofeina te crnih/zelenih čajeva može nepovoljno utjecati na smetnje mokrenja, potičući prekomjernu aktivnost mokraćnog mjehura, što ima slične smetnje kao i prostatizam (nebakterijska upala prostate). Nadalje, dobroćudno uvećanje prostate je često stanje koje se viđa najčešće s godinama, tako da oko 40% muškaraca u dobi između 40 i 50 godina ima znakove uvećanja prostate. Razbijmo odmah mit o povezanosti veličine prostate s karcinomom – NEMA povezanosti veličine i karcinoma prostate, kao što nema čvrstih dokaza da akutne ili kronične upale dovode do karcinoma prostate. Dobroćudno uvećanu prostatu možemo liječiti lijekovima (tamsulozin, silodozin, finasterid, dutasterid), ali i minimalno invazivnim zahvatima (npr. Rezum, Urolift) ili endoskopskim zahvatima (TURP – transuretralna resekcija prostate, HoLEP – laserska enukleacija prostate). Karcinom prostate je najčešći karcinom kod muškarca i obično se dijagnosticira u dobi od 60 do 75 godina iako ga često dijagnosticiramo i kod mlađih od 60 godina. Nema poznate preventivne mjere za razvoj karcinoma prostate pa je najvažnija rana detekcija, u čemu pomažu redovni sistematski pregledi za muškarce u kojima je važno odrediti PSA (prostata specifični antigen – krvni marker za prostatu) te učiniti pregled prostate (digitorektalni pregled). Još jedan mit – iako je ultrazvučni pregled prostate važan radi procjene njezine veličine – ne doprinosi otkrivanju karcinoma. Također, važno je napomenuti kako karcinom prostate (u svojem početnom stadiju) ne boli; i ne daje nikakve simptome niti tegobe – zato su i važni preventivni pregledi.
Kada, kako i zašto obaviti pregled prostate?
Pregled prostate je važan kod svih bolesnika sa simptomima mokrenja radi ispravnog liječenja, ALI i kod svih muškaraca bez simptoma, i to svakih 1 do 4 godine nakon 45 godine života, s ciljem rane detekcije raka prostate. Prije pregleda se vadi krv za određivanje PSA-a, a nakon toga se obavlja razgovor s pacijentom vezano uz obiteljsku sklonost urološkim tumorima, napravi se ultrazvuk prostate radi procjene veličine te pregled prstom (digitorektalni pregled), i na kraju liječnik savjetuje i dogovara sljedeći pregled.
Zašto se muškarci pribojavaju tog pregleda i kako razbiti strah?
Strahovi su sami po sebi najčešće iracionalni, pa tako i ovaj. Uglavnom, muškarci navode sram zbog digitorektalnog pregleda, a neki se boje boli (prvenstveno zbog „lovačkih“ priča drugih muškaraca), što je u potpunosti neispravno. Pregled prostate je nelagodan, ali nikako ne bi smio biti bolan (osim kada pacijent ima jaču upalu).
Koje je sve preglede i pretrage dobro obaviti s obzirom na životnu dob?
Ovo je izvrsno i važno pitanje jer se često priča samo o prostati, a ne spominje se rak testisa koji je zapravo najčešći karcinom muškaraca u dobi od 18 do 35 godina. Jednom od 250 do 265 muškaraca u dobnoj skupini od 18 do 45 bit će dijagnosticiran karcinom testisa. Stoga, svi punoljetni muškarci mlađi od 45 godina trebali bi jednom mjesečno raditi samopreglede testisa kako bi na vrijeme otkrili nepravilnosti poput tvrđe (najčešće bezbolne) kvrge na testisu. Ako se kod samopregleda osjeti kvrga, važno je što prije obaviti pregled kod urologa i ultrazvuk testisa. Za razliku od dijagnostike karcinoma prostate, gdje ultrazvučni pregled nema neku značajniju ulogu, kod otkrivanja tumora testisa UZV ima točnost veću od 96%, što je izvrsno.
Možete li usporediti stanje u Hrvatskoj i u ostalim zemljama Europske Unije?
Svjesnost muškaraca o specifičnim bolestima zapravo je slična diljem Europe i nije dovoljno dobra. Na sreću, javni istupi stručnjaka, ali i pacijenata, te manifestacije koje podižu svijest, pokazuju napredak u kolektivnoj svijesti pa se nadam da će i ovakvi članci tome služiti jer imamo još mjesta za napredak. Osim toga, nedavno uvođenje probira za karcinom prostate na nacionalnom nivou je izvrsna vijest, ali još mnogo toga možemo učiniti sami za sebe, a redovni mjesečni samopregledi i godišnji sistematski pregled svakako su najbolji način.
Sadržaj donosimo u suradnji s Croatia Poliklinikom.
