Škrlet je jako dugo vremena patio od stereotipa, te bijelo je vino koje se ne može mjeriti s graševinom, te nije za odležavanje jer mu općenito nedostaje suštine, i slično tome. Međutim, vina napravljena od moslavačkog škrleta zadnjih godina počela su donositi medalje s najprestižnijeg vinskog konkursa, Decantera. No, i prije toga škrlet je trudom i naporima moslavačkih vinara koji od njega rade svoja vina pridobio veliki broj fanova koji su u tim vinima prepoznali ono što je među kontinentalnim bijelim vinima doista i nedostajalo. A to je jedno fino vino, posebne aromatike, lagano i vrlo pitko. Škrlet je također imao i sreću da su moslavački vinari, a nije ih danas ni tako malo, bili svjesni da sami mogu jako malo s vinima kojima je nedostajalo reputacije kakvu imaju ona od brojnih drugih naših ili globalnih sorti.
I zato su se udružili te stvorili jedan dobar primjer kako se na taj način u relativno kratkom vremenu postiže domaći tržišni, a onda i međunarodni uspjeh. Kao što je to vinarima stvorilo uvjete da škrlet prezentiraju na više novih načina. Na prezentaciji 'Sva lica škrleta' mogli smo upravo upoznati se s većinom ponajboljih vina napravljenih od ove sorte kroz degustaciju čak 20 različitih vina. Ovdje je bitno naglasiti kako se radi o različitim vinima iako su napravljeni od iste sorte koja raste na istom vinogorju. Vinarije Trdenić i Voštinić Klasnić ponudili su na kušanje svoje pjenušce, Pjenušac od škrleta Bruta i Fraktal, što je bila početna potvrda kako škrlet ima mnogo lica, kao i bilo koja druga kontinentalna bijela sorta. Zatim su nastupili mladi škrleti, vinarija Kezele, Jančar, Lagena, Mikša i Florijanović, sve berbe 2022. godine. Kako je grožđe iste berbe, očekivalo bi se kako će vina dobrim dijelom biti slična. Različite metode pravljenja škrleta dale su bitno različita vina. Pa je tako kod Kezelea škrlet ispao vrlo aromatičnim, Jančar i Mikša ponudili su, najbolje je reći, klasičan škrlet gdje je istaknuto da se i željelo napraviti ga upravo takvim, beu kompliciranja gdje će pokazati koliko škrlet može biti pouzdanim.
Battonage metoda korištena je kod Lagene, pa je škrlet ovdje bio malo izraženije teksture, puniji. No, doista je bilo sjajno vidjeti osobno zbog čega je Florijanovićev Škrlet selekcija Mons Cladius dobio zlato na Decanteru. Grožđe brano u dva rujanska navrata, gdje je drugo branje tri mjeseca ležalo na finom talogu da bi se onda sve kupažiralo. I dobio taj punokrvni nagrađeni škrlet. I bio je to vrhunski uvod u vina gdje su se vinari škrletom malo poigrali. Vinarija Seletković pokazala je kako škrlet itekako dobro može odležavati u barrique bačvama. U njima je vino nakom maceracije od 24 sata i inoxa na tri mjeseca stajalo dva mjeseca. Da bi onda još mjesec dana bilo u inoxu pa buteljirano i u bocama ostalo još sedam mjeseci. Zaista odlično vino koje je i dalje nepogrešivo škrlet s daškom osobina koje daje bačva.
Škrlet kasne berbe, 2022. kao i prethodno vino, predstavila je vinarija Voštinić Klasnić gdje je bitno napomenuti da i u kasnoj berbi škrlet ne odstupa o svojih sortnih osobina. Iz OPG-a Ivan Kosovec donijeli su vino berbe 2020. napravljeno bez ikakvih dodataka, spontanom fermentacijom vlastitim kvascima u inoxu gdje je i dozrijevalo 18 mjeseci. I rezultat je bio interesantan, ovdje se škrlet malo odmaknuo, prema rizlingu, spominjali su okupljeni u dobro popunjenom Matrix Spacesu. Možda niste znali kako je staro ime škrleta ovnek žuti. Upravo tako je vinarija Miklaužić nazvala svoje vino, Ovnek Žuti sur lie berbe 2019. Uz fini talog vino je odležavalo i u hrastovim bačvama 12 mjeseci. I dalje je ostao svjež, s izraženim notama hrastovih bačava a punijeg tijela, uz sve i dalje je to nepogrešivo škrlet. A onda ponovo zaokret, Ivica Florijanović pokazao je još malo kreativnosti sa Selekcijom Mons Claudius 2016., vinom koje je odležavalo i u moru. Znano je kako odležavanje na dubini ubrzava starenje pa je bilo zanimljivo vidjeti kako se škrlet ponaša u takvim uvjetima. Dobro, zadržavši svoje prepoznatljive osobine a dobivajući na mineralnosti i strukturi.
Trdenić Private Collection 2015. dokazuje također potencijal starenja gdje se vidjelo kako škrlet doista ne gubi kada je pažljivo čuvan. Dobro je što je vinar odlučio na odležavanju ostaviti čak 700 butelja pa će biti interesantno pogledati kako će se ovo vino ponašati i za koju godinu. Jantarni škrlet Pukli kamen 2020. srigao je iz vinarije Ivanić. Orangei polako dobivaju na popularnosti, a ovako napravljen škrlet mogao bi se dopasti ljubiteljima jer je mješavina osobina škrleta i onih dobivenih maceracijom pa odležavanjem u bačvama od finog hrasta. Klet Romić Nikice Katića, jednog od ljudi zaslužnih za ovako veliko okupljanje moslavačkih vinara, predstavila se jednim zaista interesantnim vinom. U Škrletu 298 brojka znači dane maceriranja ali je vino napravljeno spontanom fermentacijom u drvetu gdje je ležalo 18 mjeseci, bez kontrole temperature a s mininalnom dozom sumpora. Mnogima će se dopasti već sad, iako je preporuka da se još malo pričeka. Natur berbe 2020. vinarije Voštinić Klasnić nagrađeno je za dizajn ambalaže što je još jedan dokaz da u Moslavini svoje vino shvaćaju vrlo ozbiljno. A k tome je riječ o intrigantnom vinu kojega je pola ležalo na masulju a pola u barriqueu pa onda kupažirani. Rekli bismo kako bi ovo vino bilo naš favorit zbog dobrog balansa, izraženih osobina škrleta a što je nadograđeno punoćom koju inače ne očekujemo. OPG Ivan Kosovec još je jedno vino pripremio, možemo li reći, na iskonski, temeljni način. Škrlet Selekcija napravljena je spontanom fermentacijom vlastitim kvascima kroz tri tjedna, pa dozrijevano u hrastovoj bačvi od 1000 litara kroz 24 mjeseca. I opet se dobilo vino s odmakom koje je za nas bilo jako dobro gdje je naš ukus cijeniti odmake i osobni potpis vinara. Ovo je to.
Još jedno vino kasne berbe bio je Unikat Voštinić Klasnića berbe 2015. koji je opet potvrdio da škrlet zaista može dobro odležavati. U Moslavini imaju i certificiranih ekoloških vinara, to su Vina Glavica koji je donio Škrlet Amforu 2021. koje je ponovo jedno interesantno vino koje je fermentiralo spontano i macerirano devet mjeseci u – gruzijskoj amfori. A onda još u drvetu. Rezultat je vino bez pardona, za prave sladokusce koji će nešto kupiti za popiti odmah a nešto i za čuvanje. Na kraju i jedno predikatno vino, Predikat Škrlet 2019. Kleti Romić. Opisao je vinar kako je dobio i packu za ovo svoje doista sjajno vino koje je zaokružilo Sva lica škrleta, njegova je baka Nada, naime, primijetila koliko je malo vina dobio od tako puno grožđa. No, škrlet ide korak dalje s vinarima pred kojima je još berbi i berbi. I ovakve radionice služe promociji škrleta kao autohtone moslavačke sorte koja uporno korača prema mjestu ravnopravnom drugim domaćim sortama od kojih se dobivaju bijelo vino. Nema razloga da tako i ne bude, na prezentaciji koju je organizirala Ivana Pranjić iz Cork Croatia a vodio Tomo Jakopović su bili i predstavnici znanosti koje se moslavački vinari ne ustručavaju pitati za savjet što se onda i vidi na kvaliteti isprobanih vina.
