Uzmi voćku, često smo u djetinjstvu slušali od roditelja na izjavu da nam se jede nešto slatko. Iako je taj odgovor bio prilično iritantan, jer da nam se jelo voće tražili bi voće, danas drugačije gledamo na te situacije. Jer smo, silom prilika, jeli manje šećera, jer voće sadrži manje šećera od slatkiša, i pritom u organizam unosili vitamine i minerale, a jeli manje rafiniranog šećera kakvog sadrže slatkiši. I bili aktivniji, zdraviji i imali zdravije zube.
O štetnim posljedicama prekomjerne količine šećera posljednjih je godina napravljeno mnogo istraživanja, no u javnosti se pojavljuje mnogo kontradiktornih informacija pa je teško znati čemu vjerovati. Međutim, većina istraživanja je potvrdila povezanost povećanog unosa rafiniranih šećera, slatkiša, slatkih napitaka i njihov štetan utjecaj na organizam.
Globalni autoriteti po pitanju zdravlja su na temelju svojih istraživanja uputili poziv da svi moramo početi raditi na smanjenju unosa rafiniranog šećera kod odraslih i djece. Prema njihovim preporukama, dnevni unos šećera ne bi trebao iznositi više od 10 posto od ukupnog unosa energije, a dnevna količina šećera ne bi smjela biti veća od 25 grama ili šest čajnih žličica, a ta količina bi trebala biti upola manja kada su u pitanju djeca.
No paziti na prehranu danas je teže nego kada smo bili mali. Razlog tomu su skriveni šećeri koji se nalaze u mnoštvu namirnica, a da toga nismo ni svjesni. Kečap, majoneza, gotovi umaci za salate i tjesteninu, neke vrste peciva, maslac od kikirikija i mnogi drugi imaju u sebi nezanemarive količine rafiniranog šećera, iako okus tih prehrambenih proizvoda nije sladak. Zbog svega toga, iako se nastojimo što zdravije hraniti postalo je sve teže kontrolirati koliko šećera unosimo u organizam.
Šećer je po svojem kemijskom sastavu ugljikohidrat, volimo ga zbog slatkog okusa i donosi trenutačno zadovoljstvo kada ga konzumiramo. No neosporna je činjenica i da sadrži prazne kalorije, preveliki unos šećera usporava metabolizam i doprinosi prekomjernoj težini i pretilosti, a kod nekih može izazvati ovisnost. Naime, kako šećer podiže razinu energije i donosi užitak i sreću, pa na mozak može djelovati kao droga. Ako ste već primijetili simptome ovisnosti o slatkom, pokušajte zamijeniti klasične čokoladne kekse sa zdravijim varijantama. Tako se primjerice u SPAR i INTERSPAR trgovinama mogu pronaći proizvodi sa smanjenim udjelom šećera među kojima je SPAR Vital čokoladno čajno pecivo bez šećera s pšeničnim brašnom od cjelovitog zrna bez konzervansa. Sadrži čak 25 posto tamne čokolade obogaćeno vlaknima iz integralnog pšeničnog brašna i cikorije i predstavlja izvrsnu zamjenu za obične čokoladne kekse. Umjesto keksa, možete isprobati SPAR Free From sladoled od čokolade koji ima cca. 14,29 posto manje šećera u odnosu na prije. Taj sladoled ne sadrži laktozu što je izrazito bitno ljudima koji su intolerantni.
Omiljeni jesenski desert ne mora biti pun šećera. Donosimo vam recept za lagani i ukusni kesten pire s alternativom šećeru.
Kesten pire
Sastojci:
SPAR Vital čišćeni kesteni 300 g
Mlijeko 250 ml
SPAR Vital Birkenzucker - stolno sladilo od breze
Mlijeko
Sjemenke vanilije
Rum (po želji)
Upute za pripremu: Usitnite kestene u pire. Dodajte mlijeko i kuhajte dok se mlijeko i kesteni ne povežu. Dodajte SPAR Vital Birkenzucker - stolno sladilo od breze (po ukusu), sjemenke vanilije, a po želji možete dodati i mrvicu ruma koji će dati posebnu aromu. Nastavite kuhati dok ne dobijete gustu smjesu, ukupno oko 25 minuta. Ako vam se čini da je previše gusta dodajte mlijeka, ako vam se čini previše rijetka, treba kuhati malo duže. Smjesu propasirajte. Dobar tek!
Sadržaj omogućio SPAR
