Plin, telefoniranje, gledanje televizije, slanje pisama, vožnja trajektom... Poskupljenja su koja su zadesila ili samo što nisu, a uzme li se u obzir strepnja od skorog poskupljenja struje, neizvjesno je koje će sve cijene tijekom godine otići nebu pod oblake. Što i koliko je poskupjelo ove godine, analizirali su na portalu Pametna kuna.
Poskupljenje plina od 20 posto za industrijske potrošače stupilo je na snagu 1. travnja, a već je drugo koje je pogodilo poduzetnike od početka kalendarske godine. Iako se neće odmah izravno odraziti na kućanstva, vrlo brzo mogao bi podići novi val poskupljenja proizvoda i usluga. Poduzetnici upozoravaju kako će se rast cijene toga energenta dramatično odraziti i na pad proizvodnje te novi gubitak radnih mjesta.
U siječnju 2010. plin je za industriju već poskupio 19 posto, dok je cijena plina za domaćinstva od Nove godine narasla 15 posto pa je, primjerice, cijena u Zagrebu skočila na 2,835 kuna po kubiku. Prosječno domaćinstvo koje se grije i kuha na plin godišnje će za to sada trebati odvojiti više od 4000 kuna.
Ono od čega strepi cijela Hrvatska jest najavljeno poskupljenje struje, koje se očekuje ovih dana. Taj udar na standard neće biti nimalo bezazlen, pogotovo ako se obistini najava o 17 posto većoj cijeni. Izazvat će niz lančanih reakcija, baš kao što se još uvijek osjećaju posljedice povećanja stope PDV-a sa 22 na 23 posto iz 2009. godine.
Nema krize za pretplatu
Tako se, primjerice, upravo zbog promjene stope PDV-a, od 1. svibnja mijenjaju cijene T-coma za neke usluge u fiksnoj telefoniji. Istina, riječ je o tek nekoliko lipa ili kuna više za pojedinu tarifnu opciju ili korisnički paket, no ni to nije zanemarivo u ukupnom izračunu troškova života.
Od početka ožujka novi cjenik dobila je i Hrvatska pošta, pa će slanje pisma do 50 grama unutar Hrvatske stajati 3,10 kuna, umjesto 2,85 kuna.
Od 1. ožujka skuplje je i gledanje televizije, jer je TV pretplata sa 78 kuna narasla na 80 kuna. Alibi za to poskupljenje je Zakon o HRT-u, prema kojemu se RTV pristojba usklađuje s plaćama i iznosi 1,5 posto prosječne neto plaće zaposlenih u Hrvatskoj u prošloj godini, a prema Državnom zavodu za statistiku to je lani bilo 5331 kunu. Koliko je ljudi u međuvremenu ostalo bez posla i kojom brzinom tonemo, ne računa se pa zahvaljujući tome TV pretplata nezadrživo raste: prije devet godina, 2001., pretplata je bila 38 kuna ili 456 kuna godišnje, 2008. godine bila je 73 kune ili 876 kuna godišnje, a u 2010. će nas TV stajati 960 kuna.
Famozne korekcije
S godinama smo navikli i na sve skuplji prijevoz i gorivo. Prema Zakonu o trošarinama od 1. siječnja 2010. nekad jeftini autoplin poskupio je 50 lipa po litri, no prosvjedi vozača na ukapljeni plin omekšali su Vladu pa je brzo korigirala i povukla odredbu.
No, sadašnje cijene (trenutačno 4,45 kuna) daleko su od one iz svibnja 2009., do kada je cijena autoplina bila fiksna i to 3,35 kuna po litri. Od tada je u prosjeku veća za 42 posto i vozači stalno strepe kakva će biti, jer se korigira svakoga posljednjeg dana u mjesecu prema stanju na tržištu. S istom zebnjom na benzinsku odlaze i vozači benzinskih i dizelskih motora, navikli na stalne korekcije Ine.
Skuplje i morem
Novi cjenik odobren je i Jadroliniji za redovite putnike i vozila. Iako nije riječ o drastičnom poskupljenju kako se strahovalo, od 22. ožujka otočani se ipak skuplje voze trajektima. Na sedam linija poskupljenje je između sedam i devet, na još sedam linija između tri i četiri posto, dok su na četiri izvansezonske cijene ostale iste.
Tako vožnja na liniji Split - Supetar putnika umjesto dosadašnjih 27 stoji 28 kuna, a automobil umjesto 126 kuna stoji 130 kuna . Na liniji Zadar - Preko cijena karte za putnike nije se mijenjala, ali se za vozila plaća 86 umjesto 79 kuna.
Što pada
Srećom, stalne udarce energenata i režija na kućni budžet barem djelomično amortiziraju cijene prehrambenih proizvoda na akcijama trgovaca. Jest da je naporno stalno pratiti što je gdje jeftinije, kojim danom i od koliko sati, no ta se disciplina na kraju ipak isplati. Potvrđuje to dijelom i posljednja košarica SSSH, prema kojoj za hranu treba izdvojiti 0,51 posto manje nego mjesec ranije.
Utješno je i što se osjeća daljnji pad cijena nekretnina, ali samo potencijalnim kupcima, kojih je zbog pada kupovne moći sve manje.
Nastavlja se trend iz prošle godine, kada je četvorni metar novog stana u Hrvatskoj u prosjeku pojeftinio 1219 kuna, na 12.174 kune, odnosno 9,1 posto manje u odnosu na 2008. godinu. Cijene su padale i prema kraju godine pa, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, prosječan kvadrat novog stana u Zagrebu u drugom polugodištu 2009. stajao je čak devet posto manje nego u prvih šest mjeseci, odnosno 11.538 kuna. Prema nekim izračunima, cijene stanova u ožujku 2010. su za oko jedan posto niže nego samo mjesec ranije.
Živimo u ludoj državi!!! Ne možeš stići sve ovo poplaćati sa plaćom od 3000kn koju sam dobivao do prije mjesec dana.