"Naša istraživanja pokazuju da svaka ptica, svome jatu leti," izjavila je Tanya Horwitz, prva autorica i doktorandica na Odsjeku za psihologiju i neuroznanost te Institutu za bihevioralnu genetiku (IBG), prenosi Science Daily. Studija, objavljena 31. kolovoza u časopisu Nature Human Behaviour, potvrđuje ono na što su pojedinačna istraživanja ukazivala desetljećima, pobijajući staru izreku da se "suprotnosti privlače". Istraživanje je otkrilo da se kod 82% do 89% analiziranih osobina, od političkih stavova do dobi prvog spolnog odnosa te navika vezanih uz korištenje opojnih tvari, partneri češće slažu nego razlikuju.
Samo kod tri posto osobina, i to u jednom dijelu analize, osobe su imale tendenciju partnerstva s onima koji se razlikuju od njih. Osim što otkriva skrivene sile koje oblikuju ljudske odnose, istraživanje ima značajne implikacije za područje genetskih istraživanja. "Mnogi genetski modeli polaze od pretpostavke da je ljudsko sparivanje nasumično. Ova studija pokazuje da je ta pretpostavka vjerojatno pogrešna," istaknuo je Matt Keller, vodeći autor i direktor IBG-a, naglašavajući da "asortativno parenje", kada se osobe sa sličnim osobinama spajaju, može iskriviti rezultate genetskih istraživanja.
Za ovaj rad, autori su proveli i pregled ranijih istraživanja, odnosno meta-analizu, kao i vlastitu analizu originalnih podataka. U meta-analizi su pregledali 22 osobine iz 199 studija koje su uključivale milijune parova suprotnog spola: bilo roditelja, zaručenih, bračnih ili onih koji žive zajedno. Najstarija studija potječe iz 1903. godine. Osim toga, koristili su podatkovnu bazu Biobank Velike Britanije za proučavanje 133 osobine na uzorku od gotovo 80.000 parova suprotnog spola iz UK. Obje analize su pokazale da osobine poput političkih i religijskih stavova, razine obrazovanja i određenih mjera inteligencije pokazuju izrazito visoke korelacije. Na primjer, na ljestvici na kojoj nula znači da nema korelacije, a jedan da parovi uvijek dijele istu osobinu, korelacija za političke vrijednosti iznosi 0.58.
Osobine vezane uz korištenje opojnih tvari, odnosno droga, također su pokazale visoke korelacije. Na primjer, osobe koje puše ili konzumiraju alkohol u velikim količinama češće ulaze u vezu s osobama sa sličnim navikama. S druge strane, osobine poput visine i težine, zdravstvenih stanja te osobnosti pokazale su niže, ali i dalje pozitivne korelacije. Korelacija za neuroticizam, primjerice, iznosi 0.11. Za neke osobine, poput ekstroverzije, nije pronađena značajna povezanost. "Postoje teorije koje tvrde da ekstroverti vole introverte ili druge ekstroverte, no stvarnost je da je to poput bacanja novčića: ekstroverti jednako često završe s ekstrovertima kao i s introvertima," rekla je Horwitz.
Ipak, u nekim rijetkim slučajevima, suprotnosti zaista privlače. U uzorku iz UK Biobanka identificirali su nekoliko osobina koje pokazuju slabe negativne korelacije. Među njima su se našle: kronotip, odnosno jesu li osobe ranoranioci ili noćne ptice, sklonost brizi i poteškoće sa sluhom. Osobina po kojoj su parovi najčešće slični bila je, ne iznenađuje, godina rođenja. Ipak, čak i rijetko istraživane osobine, poput broja seksualnih partnera koje je osoba imala ili je li bila dojena kao dijete, pokazale su određenu povezanost. "Ovi rezultati pokazuju da, čak i kad osjećamo da imamo izbor u odnosima, vezama I partnerstvima, mogu postojati nesvjesni mehanizmi, koji zapravo ‘upravljaju’ odabirom," kaže Horwitz.
Autori napominju da parovi dijele osobine iz različitih razloga. Neki odrastaju u istom području, neke privlače osobe koje im nalikuju, a neki postaju sličniji tijekom zajedničkog života. Na primjer, Horwitz objašnjava da, ako niži ljudi češće rađaju djecu s nižim osobama, a visoki ljudi s visokima, u sljedećoj generaciji moglo bi biti više osoba na krajnjim visinskim razlikama. Slično bi moglo vrijediti i za psihijatrijske, medicinske ili druge osobine. Zapravo, moguće su i društvene posljedice. Neka ranija istraživanja sugerirala su da ljudi u SAD-u sve češće ulaze u veze s osobama sličnog obrazovnog statusa, što bi moglo produbiti socioekonomske razlike.
Istraživanje pokazalo: Postoji veza između seksa i boljeg pamćenja!
