Ovim se pitanjima još uvijek velik broj žena bavi tek kada se pojave određeni simptomi, no prevencijom i pravovremenom reakcijom mogu se postići značajni rezultati. Mjesec ženskog zdravlja u poliklinici Analiza pokušava razbiti upravo takve navike i potaknuti žene na dovoljno rano otkrivanje tumora i zabrinjavajućih zdravstvenih stanja. Kako se taj mjesec obilježava, pitali smo doktoricu Silvanu Mišković iz poliklinike Analiza.
- Svijest o preventivnim pregledima svake godine sve je više u porastu, ali kao liječnik reći ću da još uvijek taj broj nije dovoljan. Mislim da su strah od pregleda, strah od dijagnoze, ali još uvijek i stigmatizacija određenih zdravstvenih problema ključni razlozi nedovoljnog broja preventivnih pregleda, a sve se skriva iza izjave „nemam vremena za to“ ili „nisam još uvijek u godinama da bih radila preglede“ – ustanovila je doktorica Mišković. Kako bi se upravo taj strah i stigma razbili, pojasnila je što uopće podrazumijeva kontrola i kako takav pregled izgleda.
- Potpuna kontrola, kao i njena učestalost, ovisi o dobi žene. Već u dvadesetim godinama života može se početi s preventivnim pregledima, pa se tada počinje s osnovnim laboratorijskim pretragama krvne slike, lipidnog statusa, jetrenih enzima, parametara funkcije bubrega, hormona štitnjače, ginekološkog pregleda i UZV dojki koji se ponavlja nakon nekoliko godina ili češće ako postoje rizični čimbenici – izjavila je. Detaljni pregledi, dodaje, povećavaju se s godinama.
- U tridesetima ćemo uključiti i redovite preglede dermatologa barem jednom godišnje, dok se u četrdesetim godinama opseg i učestalost pregleda povećava pa se uz osnovne laboratorijske pretrage, uključuju i pretrage tumorskih markera, mjerenje gustoće kostiju, mamografija svake dvije godine, UZV dojki svake godine, uz redovite ginekološke preglede s PAPA testom. U pedesetima raste rizik i pojavnosti kardiovaskularnih bolesti pa bi uz sve navedeno trebalo razmišljati i o osnovnim kardiološkim pregledima, poput mjerenja krvnog tlaka i EKG nalaza. Naravno, sve preglede treba prilagoditi i opterećujućim genetskim čimbenicima i zdravstvenim promjenama koje žena primjećuje – zaključila je doktorica Silvana Mišković.
„Još uvijek stavljamo naglasak na ružne slike i to treba mijenjati“
Iz preventivnih pregleda, kaže doktorica Mišković, ne bi trebali biti izuzeti ni muškarci, no problem je što se na tu temu još uvijek gleda kroz „ružne slike“, a zapravo bi naglasak trebao biti na ranom rješavanju problema.
- Strah je ono što nas uvijek blokira, ali ako se osobi realno prezentira slika i mogućnosti i ako damo zdravstvenom problemu „boju“, više će se osoba odlučiti na preventivne preglede. Naravno, i poslodavci su ti koji bi trebali omogućiti svojim zaposlenicima sredstva i vrijeme za obavljanje sistematskih pregleda jer to nije „bacanje novca“ već ulaganje u zdravog radnika i produktivnije radno okruženje – potvrdila je Silvana Mišković. Dodaje kako su u cijeloj priči izrazito važne i samokontrole.
- One su vrlo značajan aspekt u preveniraju razvoja malignih procesa i tu važnu ulogu imaju i liječnici obiteljske medicine te primarni ginekolozi koji svojim znanjem i poznavanjem osobe mogu pomoći u njenoj edukaciji: kako uočiti „čudne“ promjene kože, kako na vrijeme reagirati ako osoba ima značajnije promjene u pražnjenju crijeva, kako pregledati dojke te uočiti promjene u menstrualnom ciklusu ili pojave neugodnosti prilikom spolnih odnosa. Kroz ovih par edukacija puno činimo u ranom otkrivanju melanoma, karcinoma debelog crijeva, karcinoma dojki te ginekoloških karcinoma – pojasnila je doktorica.
Ne treba biti rob smjernica, već slušati svoj organizam
U redovitim kontrolama postoje smjernice koliko se one često moraju obavljati, no doktorica Mišković kaže da ne treba robovati tome, već slušati svoj vlastiti organizam i redovitost prilagoditi onome kako se osoba osjeća. Nešto više pojasnila nam je o dobi u kojoj bi pregledi trebali početi.
- Pregledi započinju u dvadesetim godinama, a onda svako novo desetljeće ženinog života donosi novi opseg pretraga. Naravno, to se odnosi i na žene 70+, jer nema dobi u kojoj smo premladi ili prestari za preglede – zaključila je doktorica.
Upozorava da postoje i prvi znakovi na koje bi se svakako trebalo obratiti pažnju. Naime, ne samo žene, već i muškarci bi trebali reagirati na promjene kože, promjene u pražnjenju crijeva, bolove u području želuca, a žene bi dodatno trebale reagirati na promjene u izgledu dojke i bradavice na dojci, promjene u menstrualnom krvarenju.
- Ono na što je poliklinika Analiza od samih početaka obratila pažnju je da pristup osobi mora biti otvoren, empatičan, ali i ozbiljan. Sve započinje razgovorom u kojem osoba iznosi svoju zdravstvenu situaciju i svoje sumnje. Naravno, osobi uvijek treba dati dovoljno vremena jer nisu svi jednako otvoreni, ali kad shvate da sa druge strane imaju medicinskog djelatnika koji je tu radi njih i da im je ta osoba prva i jedina i da je spremna svoje vrijeme i znanje staviti u njihovu službu, iza onih prvih sramežljivih rečenica počinje „otvaranje“ pravog problema. Nakon obavljenog razgovora slijedi usmjeravanje osobe k laboratorijskim i drugim dijagnostičkim postupcima, s ciljem obavljanja istih u najkraćem mogućem roku i uspostavljanja dijagnoze – zaključila je doktorica. Do ideje o mjesecu ženskog zdravlja došli su slučajno, zahvaljujući „lutanju“ pacijenata, kako se šali doktorica Silvana Mišković.
- Malo ću se našaliti kod ovog pitanja, jer ne znam je li ova ideja došla k nama ili smo mi došli k njoj, ali u poliklinici Analiza još od ranih 2000-ih godina primijetili smo da osobe „lutaju“ sa svojim zdravstvenim problemima te smo odlučili, u suradnji s partnerskim ustanovama, organizirati sistematske preglede u skladu sa životnom dobi. Također akcije „muškog“ ili „ženskog“ zdravlja provodimo zadnjih godina, jer primarna ideja poliklinike Analiza još od njenog osnivanja bila je prevencija i po pitanju prehrane, suplementacije i preventivnih pregleda. Zahvaljujući toj viziji, rasla je i ponuda naših pretraga i naših pristupa – prisjetila se.
U uspješnom liječenju najvažnija je komunikacija
Komunikacija s liječnicima najvažniji je aspekt uspješnosti liječenja, stoga, doktorica Silvana Mišković objašnjava kako se stvari mogu prevenirati na vrijeme.
- Uvijek pacijentima kažem, karcinom nikad ne započinje veličinom od 10 centimetara ili s metastazama. Razvoj karcinoma je proces, a danas zahvaljujući razvoju Quantum dot tehnologije u mogućnosti smo ga, kroz analizu VEGF faktora (vaskularni endotelni faktor rasta), iz krvi detektirati u najranijoj fazi. Također, genetski testovi predispozicije razvoja karcinoma dojke, kože, pluća, debelog crijeva, daju nam pravovremeni uvid u moguću zdravstvenu situaciju. Upravo nam nove tehnologije koje smo uveli u polikliniku Analizu, uz otvorenost pacijenata i individualni pristup ljudskoj sumnji, otvaraju novo poglavlje rane detekcije karcinoma – potvrdila je doktorica i naglasila da u tom procesu nema krivih pitanja.
- U poliklinici Analiza nema krivih pitanja, nema krivih sumnji i sve svoje sumnje bolje je razjasniti s medicinskim djelatnicima, jer bolest se ne događa nekom drugom i svi smo im podložni pa omogućite sebi, u suradnji sa timom poliklinike Analiza, pravovremeno otkrivanje i uspješno liječenje – zaključila je.
Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.
