Mentalno zdravlje je već duže vrijeme “buzz word” i to s dobrim razlogom. Ovo je jedna od ključnih tema suvremenog društva, a svjedočimo sve većem broju javnih rasprava i općenito javnih akcija. Svjetska zdravstvena organizacija definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem osoba ostvaruje svoje potencijale, nosi se s uobičajenim životnim stresovima, produktivno radi i doprinosi zajednici. No, unatoč podizanju svijesti, stigma je i dalje prisutna te ostaje jedna od najvećih prepreka za otvoreni razgovor o ovoj ozbiljnoj temi i pravovremeno traženje pomoći.
Posebno zabrinjava porast mentalnih problema među mladima, koji se suočavaju s nizom izazova, od akademskih i ekonomskih pritisaka do utjecaja društvenih mreža i sve prisutnije nesigurnosti u budućnost. Ove statistike koje nisu specifične samo za Hrvatsku već i za cijeli svijet, pokazuju značajan porast depresije i anksioznih poremećaja u posljednjih nekoliko godina, a stručnjaci upozoravaju na nužnost sustavne podrške kroz obrazovne institucije, obitelj i zdravstvene službe.
Razgovarali smo s Klarom Zečević-Božić, mag.psych., iz Centra za rehabilitaciju Stančić, te se dotaknuli tema vezanih uz mentalno zdravlje te zašto je važno govoriti o ovom gorućem problemu, koji su glavni uzroci među mladima te kako obrazovni sustav i društvo u cjelini mogu pružiti bolju podršku onima kojima je potrebna.
Zašto je danas važno govoriti o mentalnom zdravlju? Zašto se sada sve više govori o mentalnom zdravlju? Što je to mentalno zdravlje i zašto je toliko važno da se bavimo njime?
Mentalno zdravlje obuhvaća naše emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje. Ono utječe na način kako mislimo, osjećamo i djelujemo te igra ključnu ulogu u našem svakodnevnom životu, odnosima i sposobnosti suočavanja sa stresom. Povećana svijest o mentalnom zdravlju posljednjih godina može se pripisati rastućem broju slučajeva mentalnih poremećaja, posebno među mladima. Puno je razloga zašto se sve više govori o mentalnom zdravlju, a jedan od njih je povećanje prevalencije mentalnih poremećaja. Drugi razlog jest taj da su različite kampanje za destigmatizaciju mentalnih problema i promicanju važnosti mentalnog zdravlja dovele do toga da ljudi više i češće razgovaraju o vlastitim problema i traže pomoć što je dovelo do povećanog korištenja psiholoških i psihijatrijskih usluga. Nadalje, iako su društvene mreže omogućile otvorenije razgovore o mentalnom zdravlju i promicanju važnosti istoga, također su dovele do pojave novih izazova poput cyberbullyinga, FOMO-a, problema sa slikom o sebi, kao i povećanja rizika od depresije i anksioznosti prilikom njihove prekomjerne uporabe. Ono što je očito i svakodnevno, a pridonosi većim problemima s mentalnim zdravljem jest upravo naš moderan način života, ubrzan tempo življenja, nesigurnost zaposlenja i globalna kriza.
Ono što vežemo uz mentalno zdravlje jesu pojmovi stigme i diskriminacije. Stigma je negativna karakterizacija osobe na temelju njezinih osobina ili stanja, u ovom slučaju na osnovu psihičkih smetnji, simptoma ili poremećaja koje osoba doživljava, a koja je izdvaja od drugih. Upravo je strah od stigme čest razlog zbog kojeg osobe s problemima mentalnog zdravlja ne traže stručnu pomoć ili ju potraže prekasno.
Koji su glavni razlozi zbog kojih mladi u Hrvatskoj sve više pate od depresije? Koji su glavni problemi ili stvari koje uzrokuju depresiju među mladima u Hrvatskoj? Što im točno stvara stres ili tugu?
Porast depresije među mladima u Hrvatskoj može se povezati s nekoliko čimbenika:
Akademski i ekonomski pritisci: Mladi se suočavaju s visokim očekivanjima u obrazovanju i neizvjesnošću na tržištu rada, što može dovesti do osjećaja nesigurnosti i stresa.
Društveni mediji i usporedbe: Stalna izloženost idealiziranim prikazima života na društvenim mrežama može potaknuti osjećaje manje vrijednosti i nezadovoljstva vlastitim životom.
Nedostatak adekvatne podrške: Prema istraživanju, gotovo polovica mladih u EU (49%) izjavila je da njihove potrebe u području mentalnog zdravlja nisu zadovoljene, što ukazuje na manjak dostupnih resursa i podrške.
Obiteljski problemi i nepovoljna iskustva u djetinjstvu: Djeca izložena nasilju ili zanemarivanju imaju povećan rizik od razvoja depresije i drugih mentalnih poremećaja.
Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2023. godine pokazuju da je bilo 32.510 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Što nam ti podaci govore o tome koliko su mentalni problemi česti među mladima i radno aktivnim osobama?
Ovi podaci ukazuju na značajnu prisutnost mentalnih poremećaja u Hrvatskoj, posebno među mladima i radno aktivnim stanovništvom. Mentalni poremećaji su drugi najčešći uzrok hospitalizacija u dobi između 20 i 59 godina (12,4%). Dodatno, događaji poput pandemije COVID-19 i potresa koji su pogodili Hrvatsku povećali su razinu anksioznosti i depresije među mladima.
Što se tiče učestalosti problema mentalnog zdravlja među radno aktivnim stanovništvom u Hrvatskoj, nema specifičnih konkretnih podataka o učestalosti i prevalenciji problema mentalnog zdravlja, no poznato je da su pandemija i potresi vrlo negativno utjecali na mentalno zdravlje šire populacije, uključujući radno aktivne osobe. Općenito, čimbenici poput radnog stresa, nesigurnosti zaposlenja i balansiranja poslovnih i obiteljskih obaveza mogu doprinijeti problemima mentalnog zdravlja u ovoj skupini.
Mentalni poremećaji značajno utječu na populaciju Hrvatske, posebno među mladima i radno aktivnim osobama. Najčešći poremećaji uključuju shizofreniju, poremećaje uzrokovane psihoaktivnim tvarima i poremećaje raspoloženja, s izraženim razlikama prema spolu. Ovi podaci ukazuju na potrebu za kontinuiranim praćenjem i unaprjeđenjem mentalnozdravstvenih usluga u Hrvatskoj.
Kako obrazovni sustav može bolje pomoći učenicima i studentima u očuvanju mentalnog zdravlja? Kako škole i fakulteti mogu bolje pomoći mladima da se nose sa stresom i drugim mentalnim izazovima?
Obrazovni sustav može igrati ključnu ulogu u promicanju mentalnog zdravlja. Uvođenje programa koji educiraju učenike o mentalnom zdravlju, problemima mentalnog zdravlja, tehnikama suočavanja sa stresom i važnosti traženja stručne pomoći u obliku radionica i predavanja
Također, pomoglo bi povećanje broja školskih psihologa i savjetnika kako bi učenici imali lakši pristup profesionalnoj pomoći, s obzirom na to da je trenutačni broj stručnjaka u školama nedovoljan. Tu je i fleksibilniji pristup ocjenjivanju i prilagodba nastavnih planova i metoda učenja kako bi se smanjio nepotreban pritisak na učenike.
Općenito, trebamo poticanje otvorenog razgovora o mentalnom zdravlju kako bi se smanjila stigma i stvaranje okruženja koje potiče otvorenu komunikaciju, empatiju i podršku među učenicima i nastavnicima..
Kako nasilje u djetinjstvu utječe na mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj i što možemo učiniti da spriječimo takva iskustva? Kako loša iskustva iz djetinjstva, poput nasilja, mogu utjecati na život mladih ljudi? Koje mjere trebamo poduzeti da spriječimo da djeca prođu kroz takve situacije?
Nasilje u djetinjstvu može imati dugotrajne negativne posljedice na mentalno zdravlje, uključujući povećan rizik od razvoja depresije, anksioznosti i drugih psihopatoloških stanja. Djeca izložena nasilju često imaju poteškoće u uspostavljanju zdravih odnosa, nisko samopoštovanje i probleme s regulacijom emocija.
Takva iskustva mogu dovesti do razvoja različitih psihopatoloških simptoma, uključujući depresiju, anksioznost, poremećaje ponašanja i poteškoće u socijalnom funkcioniranju. Istraživanja su pokazala da izloženost nasilju u djetinjstvu može povećati rizik od razvoja psihopatologije u adolescenciji i odrasloj dobi.
Mlade osobe koje su doživjele nasilje često se bore s negativnim mislima, osjećajem bespomoćnosti i sniženim samopoštovanjem što povećava rizik od depresije i anksioznosti. Također, kod mladih koji su bili žrtve nasilja u djetinjstvu povećan je rizik od samoozljeđivanja i suicidalnog ponašanja. Što se tiče fizičkog zdravlja, glavobolje, probavne smetnje, kronični bolovi i nesanica često su prisutni kod osoba s traumatskim iskustvima iz djetinjstva, a istraživanja pokazuju da su nepovoljna iskustva u djetinjstvu povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i drugih kroničnih oboljenja u odrasloj dobi.
Kako pomoći mladima koji su doživjeli nasilje?
Terapija, posebice kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) i terapije usmjerene na traumu, mogu pomoći mladima da obrade svoja iskustva i razviju zdravije mehanizme suočavanja. Pružanje emocionalne podrške i stabilnosti kroz obitelj, školu i zajednicu ključno je za oporavak, a prepoznavanje i pravovremena pomoć mogu značajno smanjiti dugoročne posljedice nasilja.
Loša iskustva iz djetinjstva ne moraju definirati budućnost mladih ljudi, ali bez adekvatne podrške mogu imati ozbiljne posljedice. Stoga je važno ulagati u prevenciju nasilja, edukaciju i sustavnu podršku djeci i mladima.
Koje su najvažnije mjere koje možemo poduzeti kako bismo spriječili suicid među mladima?
Povećanje dostupnosti mentalno zdravstvene skrbi kako bi osigurali da mladi imaju pristup besplatnoj i pravovremenoj psihološkoj pomoći. Edukacija i osvještavanje može destigmatiziraju traženje pomoći i educirati o znakovima upozorenja uz poticanje obitelji, prijatelja i zajednice da aktivno podržavaju mlade u kriznim situacijama. Osobe u riziku često pokazuju znakove upozorenja koje okolina može naučiti prepoznati kako bi se mogla organizirati rana intervencija, a za to je ključna medijska odgovornost senzibiliziranim načinom izvještavanja o problemima.
Ulaganje u mentalno zdravlje mladih ključno je za budućnost društva. Samo kroz zajedničke napore stručnjaka, institucija i zajednice možemo stvoriti sustav podrške koji će mladima omogućiti da izgrade otpornost i pronađu izlaz iz teških situacija.
Sadržaj nastao u suradnji sa Zakladom Novo Sutra.
