U Hrvatskoj svaka četvrta osoba oboli od neke zloćudne bolesti i dok u razvijenim zemljama smrtnost od raka opada, to nije slučaj u našoj zemlji pa je potrebno što prije donijeti Nacionalni plan i program borbe protiv raka, upozorili su stručnjaci u povodu Svjetskog dana borbe protiv raka, koji se u svijetu obilježava 4. veljače.
Osim smrtnosti, u Hrvatskoj raste i pojavnost raka pa na 100.000 stanovnika od zloćudnih bolesti oboli 321 osoba, što je znatno iznad europskog prosjeka od 214 oboljelih. Najviše ljudi oboli od raka pluća, debelog crijeva i dojke.
– Nažalost brojke su loše, svake godine sve veće i veće. Pojavnost je prešla 21.000 novooboljelih godišnje, a polovina od toga broja godišnje umre od raka. Raste i broj novooboljelih i smrtnost od raka, što je različito od razvijenih zemalja koje bilježe porast broja oboljelih ali i smanjenje smrtnosti – rekao je na konferenciji za novinare predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština.
Kaže kako smo u onkologiji u posljednjih desetak godina puno napravili, od izgradnje i rekonstrukcije objekata, nabavke nove opreme i edukacije stručnjaka, no pokazatelji jasno govore da nije napravljeno dovoljno.
– Trebamo se organizirati i bolje raditi ako mislimo dobiti bitku sa zloćudnim bolestima, s obzirom na to da se do 2020. očekuje porast pojavnosti raka od 20 posto. Vrijeme je da onkolozi izrade dijagnostičko-terapijske postupke i smjernice liječenja u sklopu strukturiranog Nacionalnog plana za borbu protiv zloćudnih bolesti koje će biti jednake za sve bolesnike u Hrvatskoj, ma gdje se liječili – kazao je Pleština.
Smatra kako je potrebno definirati onkološku mrežu koja će definirati kamo bolesnik ide, tko ga liječi i na koji način, uz praćenje i podizanje kvalitete te uvođenje većeg broja metoda liječenja.
Ističe kako cilj treba biti jednako liječenje onkoloških bolesnika u svima zdravstvenim ustanovama jer se ono danas razlikuje čak i unutar iste ustanove, ovisno o raspoloživom novcu. Ocjenjuje kako bi se centralizacijom nekih postupaka moglo uštedjeti 20 do 30 posto novca koji se troši na liječenje oboljelih od raka.
– Donošenje dijagnostičkih postupnika jednako je bitno, ako ne i bitnije od terapijskih, jer se procjenjuje da je oko 30 posto dijagnostike potpuno nepotrebno i besmisleno. S jedne stranke trošimo novac, s druge strane zatrpavamo sustav i generiramo tzv. liste čekanja, koje su u onkologiji potpuno neprihvatljive – ocijenio je Pleština.
V.d. ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ranko Stevanović rekao je kako se uvođenjem novih dijagnostičkim metoda i aparata rak u Hrvatskoj danas ranije dijagnosticira, što je dobro, no javnost još nije dovoljno svjesna ozbiljnosti tog javnozdravstvenog problema. Podsjetio je i da se u Hrvatskoj provode nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i raka vrata maternice.
U Hrvatskoj je po pojavnosti na prvom mjestu karcinom pluća, od kojega godišnje umre 3000 ljudi, zatim karcinom debelog crijeva s više od 2000 umrlih te na trećem mjestu karcinom dojke za više od 1000 umrlih godišnje.
Stevanović ističe kako se najviše može napraviti ranim otkrivanjem bolesti, no da bi to bilo moguće, bolesnici trebaju znati, htjeti, tražiti i sudjelovati.
>>Više vlaknaste hrane u mladosti, manji rizik od raka dojke u perimenopauzi
