Istraživanje provedeno u lipnju putem Facebooka na 5000 maturanata i brucoša donijelo je neke očekivane, ali i neke iznenađujuće odgovore o tome kako mladi ljudi razmišljaju o nastavku školovanja i svojoj budućoj karijeri. Istraživanje su proveli portal Srednja.hr i Visoko učilište Algebra – Visoka škola za primijenjeno računarstvo, u suradnji s HTC-om i Lantea grupom, a ono otkriva i interese mladih sudeći prema broju lajkova na Facebooku. Za komentar rezultata istraživanja zamolili smo Renata Barišića, voditelja Centra karijera Visokog učilišta Algebra – Visoke škole za primijenjeno računarstvo.
Polovina ispitanika koji su prošle godine upisali fakultet razmišlja o promjeni studija, a svaki peti odabrao bi nešto drugo da može ponovno birati. Kako to komentirate?
– To pokazuje da odabir studija ne treba shvaćati olako jer nezadovoljstvo odabranim fakultetom uvelike utječe i na mogućnost te motivaciju da se on završi. Odgovoran odabir vodi do studija koji je odabran na temelju osobnih interesa i usporedbe s realnim mogućnostima na tržištu rada. Jedino se tako može osigurati stabilna egzistencija i zapošljavanje nakon završenog studija. Ako polovina brucoša izjavljuje da bi razmislila o odabiru drugog fakulteta nakon samo jedne odslušane godine, to dovodi u pitanje motivaciju koja ih je dovela do odabira fakulteta, ali i pokazuje da je novac poreznih obveznika neracionalno investiran.
Mladi se u odabiru fakulteta i karijere ponajprije vode intuicijom i informacijama koje sami prikupljaju. Ipak, no, 32 posto onih koji su nezadovoljni odabirom fakulteta u svojoj se odluci vodilo mišljenjem roditelja i rodbine. Je li to dokaz da roditelji ne smiju svoje ambicije ispunjavati na djeci?
– To nikako ne znači da nije potrebno uvažavati i roditeljsko mišljenje, ali kroz istraživanje smo dobili podatak da su najzadovoljniji oni studenti koji su se konzultirali s osobama koje rade u preferiranoj struci ili koji su studirali na pojedinom fakultetu ili visokoj školi.
To bi trebala biti izravna uputa mladima, ali i školama – posjetite što više radnih mjesta na kojima biste htjeli raditi da dobijete realnu sliku je li to za vas
Žele posao u inozemstvu
Što najviše utječe na odluku mladih kada biraju fakultet, a time i karijeru?
– Osim osobnog afiniteta prema struci, koji je daleko najveći ‘uteg na vagi’ i za koji čak 80 posto mladih kaže da je najvažniji faktor u odabiru, zanimljivo je da je ovoj generaciji na drugom mjestu bolja perspektiva zapošljavanja u inozemstvu (56 posto), što je po redoslijedu važnosti iznad perspektive dobre plaće (51 posto), ali čak i zapošljavanja u Hrvatskoj (43 posto). To pokazuje što možemo očekivati uskoro na našem tržištu rada, jer bismo mogli imati problema s radnom snagom u deficitarnim zanimanjima kao što su npr. IT stručnjaci.
Trebamo li se zabrinuti podatkom da 48 posto ispitanih studenata i učenika smatra da mladi samo žele doći do diplome bez puno muke, neovisno o stečenim znanjima i kompetencijama?
– Da, trebamo se jako zamisliti i zabrinuti zbog tog podatka. Naime, diploma sama sebi nije smisao niti jamac poželjne karijere. Osim toga, poslodavci žele zaposlenika koji je spreman i dalje učiti ali, što je još važnije, koji je spreman odmah po zapošljavanju preuzeti stvarne poslovne zadatke na sebe – odaberite studij za koji smatrate da će vas najbolje pripremiti za konkretna zanimanja.
Ovo je i glavni razlog zbog kojeg u Hrvatskoj još nema dovoljno mladih koji žele studirati inženjerske i prirodne znanosti, unatoč činjenici da su inženjeri iznimno traženi u Hrvatskoj i cijeloj EU.
Nedostaje ICT stručnjaka
U travnju ove godine upućen je apel iz Europske komisije kojim je procjena nedostatka ICT stručnjaka u Europskoj uniji povećana na čak 900.000 do 2015. godine. Riječ je o zanimanjima iz područja računarstva, informatike, multimedije, telekomunikacija i ostalih grana koje se značajno oslanjaju na informacijsko-komunikacijske tehnologije. Kako stoji Hrvatska u tom segmentu?
– EU razdoblju od 2005. do 2009., zahvaljujući ponajprije angažmanu pojedinih fakulteta, veleučilišta i visokih škola te poslodavaca, u Hrvatskoj se uspio povećati postotak studenata koji studiraju ICT. Ovih dana bismo trebali dobiti i statističke podatke za posljednje tri godine pa ćemo znati jesmo li nastavili taj pozitivni trend. Kao jedan od indikatora mogu, primjerice, iznijeti podatak da je institucija na kojoj radim, Visoko učilište Algebra – Visoka škola za primijenjeno računarstvo, ove godine u ljetnom roku upisala čak 80 posto više studenata na smjerovima softverskog, sistemskog i multimedijskog računarstva. Trendovi koje pratimo ukazuju na to da bismo na ta tri smjera trebali upisati više od 160 novih studenata, što je ohrabrujuće i pokazuje da mladi ljudi počinju sve odgovornije razmišljati o svojoj budućnosti i mogućnostima na tržištu rada.
Koji su fakulteti mladima najinteresantniji prema rezultatima istraživanja?
– Najpoželjniji fakulteti su, očekivano, iz društveno-humanističkog područja, pa je tako najpopularniji Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a slijede Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva. Prvih devet fakulteta na listi najpoželjnijih nalazi se u Zagrebu, a na desetom je mjestu osječki Filozofski fakultet. Splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje nalazi se na dvanaestom mjestu po popularnosti među budućim studentima koji su sudjelovali u istraživanju.
Daljnje školovanje
'U školu idu s mislima na zapošljavanje'
Putem Facebooka ispitano je 5000 maturanata i brucoša o tome kako razmišljaju o nastavku školovanja i svojoj budućoj karijeri
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
