Skupini upalnih reumatskih bolesti pripadaju razni artritisi i upalne bolesti kralježnice (reumatoidni artritis, psorijatični artritis, enteropatski artritis, spondiloartritisi, sakroileitisi). Upalne reumatske bolesti spadaju u skupinu kroničnih bolesti koje utječu na život pojedinca, u smislu promjene životnih navika i načina života. Često liječnici i medicinski djelatnici savjetuju bolesnike o dobrobiti vježbanja, zdrave prehrane i redovitog uzimanja terapije, što na prvu djeluje vrlo jednostavno, no kad počnemo s usvajanjem nove navike, kako smo je brzo prihvatili, tako vrlo često i odustajemo.
Navike definiramo kao redovite obrasce ponašanja koji zahtijevaju malo ili nimalo razmišljanja i koji su naučeni, a ne urođeni.1 Otprilike 43% naših svakodnevnih ponašanja su naše navike.2 Nova ponašanja mogu postati automatska kroz proces stvaranja navika. Teško je prekinuti stare i stvoriti nove navike jer se obrasci ponašanja koje ljudi ponavljaju utiskuju u živčane puteve, no moguće je stvoriti nove navike ponavljanjem.3 Kad se ponašanja ponavljaju u dosljednom kontekstu, postoji postupno povećanje veze između konteksta i radnje. To povećava automatizam ponašanja u tom kontekstu.4
Kako bi istražili proces stvaranja navika u svakodnevnom životu, 96 volontera odabralo je način jela, pića ili aktivnosti koje će provoditi svakodnevno u istom vremenu (npr. nakon doručka) tijekom 12 tjedana.1 Svaki su dan bilježili kako su se ponašali. Vrijeme koje je trebalo sudionicima da usvoje naviku kretalo se od 18 do 254 dana.5 Navedeno ukazuje na značajne varijacije u tome koliko je vremena potrebno pojedincima da dosegnu svoju granicu automatizma s tim da usvajanje navike kod nekih pojedinaca može trajati jako dugo.5 Zaključeno je da se s ponavljanjem ponašanja povećava mogućnost da određeno ponašanje postane automatsko.5
Bolesnici vjeruju zdravstvenim radnicima i prihvaćaju njihove savjete da promijene životni stil, no često zdravstveni djelatnici nemaju dovoljno vremena kako bi objasnili bolesnicima tzv. tradicionalne promjene u ponašanju, no čak i kad bolesnici prihvate određeni savjet, malo njih nastavi s promjenom jer nemaju urođene mehanizme za održavanje određene promjene.5,6 Kratki savjeti najčešće upućuju bolesnika što da promijeni i zašto (npr. smanjen unos zasićenih masti može smanjiti rizik od srčanog udara). Takvi su savjeti osmišljeni da aktiviraju svjesne motivacijske procese, no učinci su obično kratkotrajni jer motivacija i pozornost slabe tijekom vremena. Stoga je potrebno bolesnike uputiti kako da usvoje naviku kako bi promjena bila trajna.6
Postoje tri glavne komponente za stvaranje navike: kontekstni znak, ponavljanje ponašanja i nagrada.7 Kontekstni znak može biti prethodna radnja, doba dana, lokacija ili bilo što što pokreće uobičajeno ponašanje. To je bilo koja situacija koju netko povezuje s tom navikom, a na čemu će automatski započeti uobičajeno ponašanje. Ponašanje je stvarna navika koju netko pokazuje, a nagrada, kao što je pozitivan osjećaj, pojačava "petlju navike".7 Navika u početku može biti potaknuta ciljem, ali s vremenom taj cilj postaje manje potreban, a navika postaje nesvjesna radnja. Utvrđeno je da su isprekidane ili neizvjesne nagrade posebno učinkovite u promicanju učenja navika.8
Za početak procesa stvaranja navika potrebno je da bolesnik bude motiviran te naviku veže za neki događaj ('kad dođem na posao') ili vrijeme ('poslije doručka') tijekom dana, tj. da naviku veže za određenu dnevnu rutinu. Važno je da se uvođena navika ponavlja. Prema istraživanjima, ako želite dugoročno održati promjenu koju ste usvojili, dobro je postaviti si ciljeve koji pomažu osvijestiti gdje ste te gdje želite biti. Dobar plan za uspjeh uključuje i kratkoročne i dugoročne ciljeve. Za početak si postavite kratkoročan cilj i podijelite ga sa svojim liječnikom.
Ponekada bolesnik ima nerealna očekivanja i odustane tijekom procesa stvaranja navike. Uvriježeno je mišljenje da je za stvaranje navike potreban 21 dan, no navedeni podatak potiče iz istraživanja koje je pratilo bolesnike koji su se podvrgnuli plastičnoj operaciji i bio im je potreban 21 dan da se naviknu na svoj izgled.9 Realnije je očekivati da ćemo naviku usvojiti tijekom 66 dana.10 U pravilu, uz svakodnevno ponavljanje, možemo očekivati da će navika biti usvojena kroz 10 tjedana i upravo kroz to vrijeme je važno odražavati motivaciju.
Zaključno, za usvajanje navike potrebna je motivacija i ustrajnost. Usvojena navika može uvelike pridonijeti ishodima u liječenju kroničnih bolesti.
Literatura:
1 Butler, Gillian; Hope, Tony; Grey, Nick (2018) [1995]. Managing Your Mind: The Mental Fitness Guide (3rd ed.). Oxford University Press.
2 Wood, Wendy; Quinn, Jeffrey M.; Kashy, Deborah A. (2002). "Habits in everyday life: Thought, emotion, and action". Journal of Personality and Social Psychology. American Psychological Association (APA). 83 (6): 1281–1297. doi:10.1037/0022-3514.83.6.1281. ISSN 1939-1315. PMID 12500811.
3 Rosenthal, Norman. "Habit Formation". Psychology Today. Retrieved November 30, 2011.
4 Wood, Wendy; Neal, David T. (2007). "A new look at habits and the habit-goal interface". Psychological Review. American Psychological Association (APA). 114 (4): 843–863. doi:10.1037/0033-295x.114.4.843. ISSN 1939-1471. PMID 17907866. S2CID 7468475.
5 Lally, P., Van Jaarsveld, C. H., Potts, H. W. i Wardle, J. (2010). How are habits formed: Modeling habit formation in the real world. European journal of social psychology, 40(6), 998-1009.
6 Gardner, B., Lally, P. i Wardle, J. (2012). Making health habitual: the psychology of ‘habit-formation’ and general practice. British Journal of General Practice, 62(605), 664-666.
7 Wood, Wendy; Neal, David T. (2016). "Healthy through habit: Interventions for initiating & maintaining health behavior change". Behavioral Science & Policy. Project MUSE. 2 (1): 71–83. doi:10.1353/bsp.2016.0008. ISSN 2379-4615. S2CID 78117192
8 Wood, Wendy; Rünger, Dennis (2016). "Psychology of Habit". Annual Review of Psychology. 67: 289–314. doi:10.1146/annurev-psych-122414-033417. PMID 26361052. S2CID 8821136.
9 Maltz M. Psycho-cybernetics. New York, NY:Prentice Hall, 1960.
10 Lally P, van Jaarsveld CHM, Potts HWW, Wardle J. How are habits formed: modelling habit formation in the real world. Euro J Soc Psychol 2010; 40: 998–1009
HR-IMM-240001, veljača 2024.
Sadržaj nastao u suradnji s AbbVie
