Potrošnja antibiotika u Hrvatskoj bilježi zadnjih godina relativno mali porast u usporedbi s potrošnjom drugih skupina lijekova, a budući da se u zadnjih deset godina stalno smanjuje udio potrošnje antibiotika u sveukupnoj potrošnji lijekova, u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) zaključuju kako je u Hrvatskoj došlo do relativnog smanjenja uporabe antibiotika.
U razdoblju od 2007. do 2014. godine potrošnja antibiotika, izražena u definiranoj dnevnoj dozi na tisuću stanovnika, porasla je za prosječno 3 posto godišnje, dok je prosječno povećanje potrošnje svih lijekova u tom razdoblju bilo gotovo dvostruko veće i iznosilo skoro 6 posto godišnje.
U HALMED-u ocjenjuju kako je do smanjena udjela antibiotika u ukupnoj potrošnji došlo zbog osvještavanja problema povezanih s otpornošću bakterija na antibiotike, javnozdravstvenih kampanja i usmjeravanja pacijenata ka racionalnoj primjeni antibiotika.
Otpornost na antibiotike jedna je od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju na svjetskoj razini, pa se diljem Europe 18. studenoga obilježio Europski dan svjesnosti o antibioticima. Procijenjeno je da su samo u Europi infekcije uzrokovane bakterijama otpornima na antibiotike uzrok 25.000 smrti godišnje.
Pogrešnim i prekomjernim propisivanjem antibiotika i njihovom nepravilnom uporabom potiče se otpornost mikroorganizama na antibiotike, a povećava rizik za razvoj drugih bolesti.
Antibiotici su indicirani za liječenje bakterijske infekcije, ali ne i virusne, pa je iznimno važno pridržavati se propisanih indikacija i ostalih uputa o načinu korištenja lijeka.
Antibioticima se ne liječe gripa i prehlada, ni svaka grlobolja, niti se snižava tjelesna temperatura.
Treba ih uzimati samo po preporuci liječnika, u jednakim vremenskim razmacima i uz korištenje cijele propisane doze.
>>Pronađena bakterija otporna na sve antibiotike, umirat će se od sasvim uobičajenih bolesti
