Na nedavnoj održanoj Humanijadi 2012. studenti iz Hrvatske i BiH druženjem i sportom promicali su zdrave životne navike među studentima. Mnogi su se brucoši požalili da na svojim fakultetima nemaju adekvatnih sportskih dvorana, a još manje organiziranih aktivnosti, osim predmeta tjelesna kultura koji je obavezan na prve dvije godine studija.
Velik ih broj upisuje fakultet u drugom gradu i mijenja mjesto boravišta pa je napuštanje nekih zdravih navika neizbježno. Majčinu kuhinju studenti zamjenjuju obrocima u menzama i usputnim pekarnicama, a jedina im tjelovježba u najgorem slučaju postaje vikend-opijanje i divljanje po diskoklubovima.
Upisivanje fakulteta i preseljenje nužno proizvode stres na koji ljudi različito reagiraju. Povećana konzumacija hrane, sjedalački način života koji studente prikuje za stolicu u vrijeme ispitnih rokova i sve manje boravka na otvorenom ubitačna su kombinacija. Jednom stečene takve navike, koje su ujedno i vrlo štetne za mlad organizam, ostaju za cijeli život, kažu stručnjaci.
Manje vježbaju i više se zabavljaju
– Prelazak iz kasne adolescencije u zrelo doba razdoblje je kada se bilježi najdramatičniji pad fizičke aktivnosti – kazao je Matthew Kann sa sveučilišta u kanadskom Ontariju koji je 12 godina pratio 683 adolescenta.
Smanjena fizička aktivnost zabilježena je upravo među studentima koji su tek upisali fakultete, a studenti su se pokazali neaktivnijima od studentica. Kann je naveo nekoliko razloga takvog načina života: prestanak organiziranog bavljenja sportom, manjak sportskih objekata uz fakultete, ali i početak konzumiranja alkohola i cigareta.
– Pušenje i alkohol postaju središte studentske zanimacije, a fizička aktivnost pada. No kako ljudi stare, postaju neaktivniji i kasnije je teško stvoriti naviku redovitog vježbanja. Zato je odlazak na faks ključno razdoblje kada bi društvo trebalo natjerati studente da ozbiljnije počnu vježbati – upozorava Matthew Kann.
