Više je vrsta ovisnosti s kojima se čovjek može suočiti. Možete postati ovisnik o nikotinu, alkoholu, drogama, pa čak i o seksu, šopingu, klađenju i internetu. Neki pak imaju nesavladivu potrebu za određenim vrstama hrane, videoigricama, poslom, voajerstvom, mobitelima, dokoličarenjem...
Fitness čudaci
Premda će to mnogima izgledati čudno, navući se možete i na tjelovježbu. U svijetu je sve više cardio ili fitness čudaka, onih kojima je potreba za svakodevnim, višesatnim vježbanjem ovladala životom. Ima ih i među slavnima, a najpoznatiji su ovisnici o vježbanju Madonna, Sarah Jessica Parker, Renee Zellweger...
Premda je vježbanje dobro i za stanje tijela i duha, i previše dobroga može biti štetno. Znanstvenici kažu da vježbanje može postati ovisnost poput heroinske, neodgodiva potreba, koja se prožima s drugim aspektima čovjekova života i ugrožava njegovo zdravlje. Pojedinci koji ta stanja prepoznaju trebali bi potražiti stručnu pomoć, a pomoći im mogu i profesionalni treneri tjelovježbe, ali i psiholozi. Jedan od takvih je i profesor Damir Siser, vlasnik dvaju fitness klubova, jednog na Šalati, drugog u Sesvetama.
Kada smo ga upitali zna li on nekog ovisnika o tjelovježbi, Siser nam je kazao: – Pa ja sam jedan od njih. Na sreću, još sam pozitivni ovisnik, a vrlo često vježbam sa suprugom pa mi obiteljski život ne pati.
Damir Siser nekada je bio uspješan body builder, a rad s utezima magnetski mu je privlačan i danas.
– Body building je zadovoljstvo za cijeli život. Nakon treninga svjež si za ostatak dana jer se otpušta endorfin, hormon zadovoljstva. Osim toga, kada vježbaš, vučeš krv prema periferiji pa nisi ni gladan. Ja sam najgladniji bio dok sam učio za ispite ili sjedio pred televizorom. Ljudi se uglavnom debljaju iz dosade – kaže Siser.
Kretanje je primarna biološka potreba, baš kao i hrana i spavanje. O tome smo razgovarali s prof. dr. Draganom Milanovićem, voditeljem katedre teorije treninga na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu.
– Treningom čovjek sebe napada ne samo fizički nego i biokemijski i psihološki. Nakon toga, u fazi oporavka, događa se niz reakcija koje idu u pozitivnim smjeru, među kojima su i svojevrstan osjećaj nadmoći i pozitivnog raspoloženja. Tada se događa egzaltacija, odnosno superkompenzacija, čime čovjek dobiva povećanu radnu sposobnost. Trening je svojevrstan stres s pomoću kojega se rješavate stresa koji ste nakupili na poslu ili drugdje. Na rekreativno trčanje navukao se zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a o tjelovježbenoj ovisnosti nedavno je govorio i vodeći hrvatski gladijator Mirko Filipović. On je kazao da se ne može zamisliti bez treninga: – Bilo je teško 20 godina živjeti spartanskim životom, no još teže je odreći ga se.
I bivši svjetski plivački doprvak Gordan Kožulj, premda je završio karijeru, nastavio je trenirati svakodnevno.
Potreba organizma
– Liječničkim pregledima uoči Olimpijskih igara otkrili su mi da imam povećano sportsko srce, odnosno da mi je uvećana njegova stijenka. Zbog toga i ne smijem naglo prestati vježbati. Nije problem kada vam, zbog neaktivnosti, atrofira noga, ali kada srčani mišić atrofira, onda je to velik problem. No, osim zdravstvenih razloga, trening je i dalje potreba moga organizma – kazao je Gordan te nam otkrio da ovisnici imaju i grižnju savjesti nakon propuštenih treninga. Zanimljivo je da je među tjelovježbenim ovisnicima više onih koji imaju malo slobodnog vremena. No, oni su puno bolje organizirani jer oni koji imaju puno vremena često s poslom odugovlače. S Gordanom smo razgovarali o “pretreniranosti”. Ona se može dogoditi i fanatičnim rekreativcima, a ne samo vrhunskim sportašima.
– Pretreniranost zna čovjeka odvesti u neku vrstu depresije – tvrdi Gordan. Rekreativci u trenažnom fanatizmu znaju postati kamikaze i takvi štete i sebi, ali i okolini. Tada napuštaju zonu pozitivne ovisnosti i postaju fitness-pijanci.
I slavni nemaju granica
Strogom režimu samoiscrpljivanja podvrgavaju se pripadnici svijeta slavnih, a prednjači, barem po izgledu, Madonna. Strah od starenja natjerao ju je na tri sata yoge dnevno i obvezni pilates prije ručka. Madonna je svoje tijelo istesala do te mjere da su joj ruke žilave poput onih u body buildera. Njezinim stopama krenula je i zvijezda “Seks i grad” Sarah Jessica Parker, čiji trenažni režim uključuje trčanje, penjanje uz stepenice i jogu, a povremeno i karate, plivanje, biciklizam i jahanje. I Bridget Jones, zaobljena filmska junakinja, prionula je poslu. Nakon što se za ulogu Bridget morala udebljati desetak kilograma, višak je odlučila ukloniti makrobiotičkom dijetom i dvosatnim dnevnim vježbanjem s osobnim trenerom, ali i trčanjem, penjanjem, jogom i plivanjem.
