U cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, bolesti kardiovaskularnog sustava vodeći su uzrok smrtnosti. Od ukupne smrtnosti, one čine gotovo 50 posto, a do 2030. godine predviđa se porast smrtnih slučajeva na brojku od 23 milijuna. Među prvih deset uzroka nalaze se i zloćudne novotvorine odnosno tumori te bolesti dišnog i probavnog sustava. Broj prijevremenih smrti može se smanjiti izbjegavanjem čimbenika rizika, a efikasna je i metoda probira zbog mogućnosti ranog otkrivanja koje je od velike važnosti pri ovim bolestima.
Ukupni pad broja umrlih zabilježen je 2019. godine u odnosu na onu prije, odnosno umrlo je 912 osoba manje. Smrtnost je iste godine bila za nešto više od dva posto veća kod žena nego kod muškaraca. Prema podacima Državnog zavoda za javno zdravstvo, 2019. godine od bolesti cirkulacijskog sustava umrlo je više od 22.000 ljudi, odnosno njih gotovo 542 na 100.000 stanovnika.
Novotvorine, to jest, tumori bile su drugi po redu uzrok smrtnosti s brojkom od gotovo 14.000 umrlih. Dakle, iz ovih dviju skupina bolesti proizlazi tri četvrtine svih uzroka smrti, a potom slijede bolesti endokrinog sustava, ozlijede i trovanja, bolesti dišnog sustava i drugi manje zastupljeni uzroci. Kod oba spola najzastupljenije su bolesti cirkulacijskog sustava, a žene obolijevaju nešto rjeđe od bolesti dišnog sustava, u odnosu na muškarce. Preko 83 posto svih umrlih te godine imalo je 65 ili više godina.
Primarna prevencija bolesti je najpoželjnija
Probirom se provodi rano otkrivanje bolesti u asimptomatskoj populaciji i ovo je jedan od najistaknutijih načina zaštite zdravlja. Kako se primarnom prevencijom smatra samo otklanjanje čimbenika koji pospješuju rizik od oboljenja, probir je sekundarna vrsta prevencije kojoj je cilj pravovremeno i rano djelovanje ili liječenje.
Nadalje, postoji i tercijarna prevencija odnosno smanjivanje komplikacija i posljedica. Tako je kod kardiovaskularnih bolesti najpotrebnija primarna prevencija, a za bolesti dišnog i probavnog sustava u Hrvatskoj se građane potiče na probir, odnosno engleski, screening kako oblik sekundarne prevencije.
Većina srčano žilnih bolesti može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika te se tako može spriječiti čak 80 posto prijevremenih smrti u ovoj skupini. Ako se bolest ne može izbjeći, smanjenjem rizičnog ponašanja ona se svakako može odgoditi te spriječiti nastanak potencijalnih komplikacija.
Rizični čimbenici za razvoj kardiovaskularnih bolesti uključuju pušenje, nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost te prekomjernu konzumaciju alkohola. Ovakva ponašanja rezultiraju, primjerice, povišenim krvnim tlakom, prekomjernom težinom ili pak povišenom razinom šećera i masti. Sve ovo uzrokuje oštećenje krvnih i moždanih žila i naposljetku dovodi do nekog oblika nepovratnog stanja.
Probir kao metoda ranog otkrivanja
Rak kolona drugi je po pojavnosti među zloćudnim novotvorinama u Hrvatskoj, a na istom je mjestu i po smrtnosti u toj skupini bolesti. Prosječno od raka debelog i završnog crijeva umire 3000 ljudi oba spola, a dvije trećine oboljenja završi smrtnim ishodom. Kod ove bolesti probir je važan za sve žene i muškarce u dobi od 50 do 74 godina.
Što se tiče bolesti dišnog sustava, najčešći uzrok smrtnosti je karcinom pluća čiji je poznati uzrok pušenje. Razvoj karcinoma traje čak po 20 godina, a screening je izuzetno važan za sve rizične skupine jer se tako može znatno smanjiti smrtnost.
Uz ugovaranje police Dopunsko Detekt do kraja listopada, korisnici Croatia osiguranja dobivaju jedan preventivni pregled za rano otkrivanje teških bolesti. Ovo se odnosi na melanom, moždani udar, rak debelog crijeva, rak pluća i dojke, rak prostate i testisa, rak grlića maternice te na srčani udar. U Croatia osiguranju iskaznica Dopunskog služi kao sredstvo plaćanja, a za neke police klijent ne snosi niti troškove participacije. Više informacija o tome kako osigurati jednu brigu manje možete pronaći na web stranici.
Sadržaj nastao u suradnji s Croatia osiguranjem.
