Način prehrane i izbor namirnica i pića mijenjao se kroz vijekove. Kroz evolucijski razvoj, dostupnost hrane i način njene pripreme, dva su čindbenika koja su utjecala na način prehrane, kad govorimo o religijskomm pristupu, koji je također različit od zemlje do zemlje i podneblja.
Međutim, živući u modernom svijetu i neprestanim trčanjem za vremenom, te ispunjavanjem dnevnih obveza, usput se prilagođavajući standardima koje nam nameće suvremeni način života, uglavnom potpuno zanemarimo svoje zdravlje. No, barem jednom godišnje, poštivajući određene tradicije u odnosu na prehranu, nastojimo u te dane nešto promjeniti u prehrani.
Utjecaj religije na prehranu ima veoma važnu ulogu , te se provlači od nekada pa sve do današnjeg dob. Naime, danas u doba civilizacijskog razvitka uloga hrane u religiji temelji se na religijskom pristupi tj. komunikaciji sa Bogom bilo kroz riječi zahvale ili traženje blagoslova, prikazivanjem pripadnosti određenoj vjeri kroz prihvaćanje pravila vezanih uz prehranu, te čvršće približavanje vjeri i vjerovanju kroz dane posta.
Vrijeme je korizme. Mnogi ovo razdoblje koriste kako bi se odrekli nekih poroka i očistili svoj organizam. Najčešće se odričemo cigareta, alkohola, te hrane koju smatramo «zabranjenom»; primjerice čokolada, slatkiši, meso, alkoho itd.
Prehrambene restrikcije mogu se odnositi na: hranu koja se smije i ne smije jesti; hranu koja se smije konzumirati samo u određeno doba dana ili godine; vrijeme kada se smije jesti; način pripreme hrane i pravila kada, kako i koliko dugo postiti.
Kako se obuzdati?
Naglo prisiljavanje organizma, tj. vršenjem „nasilja“ nad tijelom, na način da naglo iz jednih prehrambenih navika prelazi u druge, dovodi do kompletnog poremećaja metaboličkih procesa, a nerijetko i narušavanja zdravlja.
Upravo radi toga, i eventualnih zdravstvenih posljedica, treba pripaziti i voditi se osobnim izborom što konzumirati, te kako "odraditi" dane posta uz što manje iscrpljivanja.
Nerijetko uz ovakova "odricanja" idu i nerealistička očekivanja da ćemo tijekom korizmenih dana "postići čudo", prvenstveno što se tiče izgleda. Međutim, ako je post izbor da za 40-tak dana „učinimo čudo“ – vidjet ćete da jedino što najčešće izgubimo jest – volja, i što više vremena prolazi mi se "mic po mic" vraćamo prijašnjim prehrambenim najčešće nezdravim navikama, a rezultati u konačnici su frustracije koje ponovno liječimo hranom.
Zato, počnite malim koracima i postavite si nekoliko realnih ciljeva – npr. smanjite konzumiranje "loših" ugljikohidrata, smanjite unos masnoća, povećajte konzumiranje voća i povrća i dnevni unos vode u oranizam na 1,5-2 litre, te nikakko nemojte preskakati doručak, koji nastojte da bude kombinacija žitarica, orašastih plodova, sušenog voća i mliječnih prerađevina („light“ jogurt i mliječne prerađevine, te posni sir).
Naravno, neće se desiti velike "revolucionarne" promjene, ali će postupno prihvaćanje zdravih prehrambenih navika kroz ovo vrijeme posta, možda olakšati da ih zadržiite tijekom cijele godine.
Stoga, pomirimo "odricanja" s pravilnom prehranom – koliko je to moguće. Ne dovodimo se u situaciju da mjesec dana patimo zbog predstojećih dana obilja.
Nemojte se izgladnjivati "do besvijesti" zbog predstojećih dana obilja. Koliko je moguće, pazite na umjerenost, a isto tako da bi slijedeći svoj religijski odnos prema hrani u ove dane posta – ostali zadovoljni ovakovi kakvi jesmo.
I još nešto. Ne propustite niti jedan lijep dan – obucite trenirku i tenisice, ujzmite bočicu vode – i zajedno sa svojima najmilijima – OTIĐITE U ŠETNJU!!!!
