Ako je novac ono što pokreće svijet, sreća je ono što pokreće čovjeka da bude bolji, ispunjeniji, zdraviji... Za srećom je, i to godinu dana, tragala i spisateljica Gretchen Rubin, i to kada je shvatila da “vrijeme prolazi, a ja nisam dovoljno usredotočena na ono što je doista važno”.
Sve počinje osmjehom
Rubinova je uzela 12 mjeseci pauze tijekom kojih je provjeravala drevne mudrosti, najnovija zdrastvena istraživanja i pouke od Epikura do Oprah i Dalaj lame o tome kako biti sretniji. Rezultat te jednogodišnje avanture je self help priručnik “Projekt sreća”. Dobra je vijest da potraga za srećom ne mora, kao u slučaju Rubineove trajati 12 mjeseci. Rezultati se, poručuje žena koja je tome posvetila cijelu godinu, mogu vidjeti rekordno brzo. Već za koji dan uz pomoć savjeta iz knjige, piše, više ćete se smiješiti, vaše će društvo poželjeti i oni kojima do tada niste bili zanimljivi, a promjenama će biti zadovoljni i najbliži, obitelj, partner.
– I u najgorim trenucima mora se pronaći svjetlu točku, nešto što vas pokreće i daje vam barem minimalan osjećaj zadovoljstva. To je glavna, prava postavka moga projekta – poručuje autorica.
Kao rijetka djetelina
– Teško je povjerovati drugima dok neke stvari ne iskusite na vlastitoj koži. I samoj su mi neke stare izreke zvučale glupo, no s vremenom su mi te mudrosti donijele nove spoznaje.
Recimo, i G. Rubin je, kao i većinu ljudi diljem svijeta, mučio je novac. Poput većine vjerovala je da bi s više novca bila puno sretnija.
– To me najduže lomilo jer kako sam češće u životu bila bez novca teško mi je bilo uvjeriti samo sebe u tu misao. Međutim, nakon par mjeseci probudila sam se s novim pogledom na svijet, sve je bilo kristalno jasno. Da, novac uistinu ne može kupit sreću, ali može ubrzati put ka njoj, Ista je stvar sa zdravljem. Nitko od nas ne misli da je sretan kad je zdrav, međutim kad se razbolimo najsretnijim bi nas učinilo zdravlje. Kad ljudi to shvate počnu život drugačije doživljvati – piše Rubinova.
Potragu za srećom, prema njoj, počinje dubokim pogledom u sebe i odgovorima na pitanja poput; zbog čega se, inače, osjećamo dobro, što nas ljuti, uzrujava i čini tjeskobnima, te ostvarujemo li ono što očekujete od sebe? Odgovori ukazuju odakle krenuti u potrazi za više sreće, na čemu trebate raditi, koje odluke donjeti ili ih koje navike u životu hitno valja mijenjati.
Kako bilo, u krizi se pitanje sreće poteže i češće nego inače. Hrvatskim je građanima ona podjednako neuhvatljiva kao, recimo, Slovencima i građanima BiH, koji su svrstani nedaleko Hrvata na Forbesoveoj ljestvici sretnih zemalja. Hrvati su u, inače, u zlatnoj sredini, na 61. mjestu od ukupno 155 zemalja. Oko toga ne dvoji ni domaća stručnjakinja Ljubica Uvodić Vranić, psihologinja, koja sreću uspoređuje s djetelinom sa četiri lista.
– Ne raste svagdje i treba uložiti truda da bi je našli. Njegovanje samopouzdanja, emocionalno punjenje, aktivno življenje i čuvanje granica četiri su uvjeta za psihičko zdravlje koje je važno za sreću. Ali prvo moramo osvjestiti da smo suodgovorni za svoju sreću – poručuje Uvodić Vranić, koja se u svojoj terapeutskoj praksi sreće s brojnim građanima koji tragaju za srećom i kojoj je upravo izišla knjiga “Avantura osobne promjene”.
I tako u jutro kad vidiš prazan frižider, uzmeš prazan novčanik, sjedneš u auto praznog rezervoara, samo se nasmiješ i odeš u svoj život prepun problema. Divota jedna!