To nije nova vijest, vijest je da su to objavili. Studija iz 2001. godine pokazala je isto i povezala crveno meso s rakom debelog crijeva. To je što studija kaže, a ono najvažnije kod prehrane jest da moramo jesti hranu u kojoj uživamo, koju smo naviknuli jesti. Možemo koristiti znanstvene informacije i donijeti individualnu odluku hoćemo li nešto promijeniti u svojoj prehrani, ali to mora biti odluka pojedinca – komentira Donald D. Hensrud, medicinski direktor čuvene klinike Mayo, nedavni nalaz Međunarodne agencije za istraživanje raka koji je upozorio na povezanost raka debelog crijeva i crvenog mesa te mesnih prerađevina.
Bila je to svjetska vijest ovih dana koja nije nikog ostavila ravnodušnim, ali mnogima je promaknulo upravo ono što dr. Hensrud poručuje – čovjek mora sam odlučiti što jede i hoće li te u kojoj mjeri poslušati znanost. Jer upravo znanost, što je i bilo jedno od naših pitanja tom poznatom američkom stručnjaku i profesoru nutricionizma te preventivne medicine, često zbunjuje javnost sasvim suprotnim zaključcima o hrani i preporukama što je zapravo zdravo imati na tanjuru.
Trošimo manje kalorija
– S vremenom sve više otkrivamo i razumijevamo vezu između prehrane i zdravlja i mnogi preporučuju što jesti da bismo bili zdravi. Ljudi su doista često zbunjeni jer je puno konfliktnih informacija, a dijelom je to zato što znanstvene studije dobiju puno pažnje. No ne bismo zbog novih spoznaja sve trebali preokrenuti, nego moramo uzeti u obzir i prijašnje dokaze te dobiti cjelovitu sliku jer jedna studija ne mijenja stotine prethodnih – kaže dr. Hensrud koji je ovih dana gost Belupa i Podravke s čijim je stručnjacima Sektora istraživanja i razvoja razgovarao upravo o izazovima i trendovima zdrave prehrane te globalnim javnozdravstvenim problemima koje uzrokuju pretilost i višak kilograma. U Americi je, kaže nam, 34 posto pretilih stanovnika te više od 70 posto onih s viškom kilograma. Budući da je uoči našeg razgovora objavljena i studija koja zaključuje kako za takve brojke u Americi nije isključivi krivac junk food, pitali smo ga i za komentar tog istraživanja.
– Debljina je problem u mnogim zemljama, ali uzrok nije jedan, niz je faktora u pitanju. Čini se vrlo jednostavnim kad kažemo da trebamo smanjiti unos kalorija, a povećati njihovo trošenje. No te su jednostavne stvari zapravo vrlo kompleksne. Naime, mi svi zbog izmijenjenog načina života i uvjeta trošimo puno manje kalorija nego prije. Evo samo jedan primjer, kod nas se više ne mora ni izaći iz auta da bismo platili gorivo jer je za automat i naplatu dovoljno otvoriti prozor – slikovito je objasnio stručnjak koji je inače i glavni urednik bestselera Mayo Clinic Diet, čija je temeljna poruka da dijeta u startu ne smije biti represivno odricanje koje ne želimo. Izdanje je to koje ljudima nudi sasvim novi pristup i uči ih kako da usvoje dobre navike čiji će rezultat biti i gubitak kilograma, ali još važnije – kontrola nad vlastitom prehranom i zdravljem.
Ne jesti pred TV-om
Dr. Hensrud objasnio je da je Mayo Clinic Diet podijeljena u dvije faze – u prvoj treba dodati pet navika, a u drugoj se odreći njih isto toliko.
– Nijedna od tih navika nije nemoguća, ali sve su izazov i učinkovite su za gubljenje kilograma. Nipošto se ne treba koncentrirati na ono što ne smijemo jesti, nego na ono što smijemo jesti. Nužan je, dakle, pozitivan stav jer veliki je izazov izgubiti težinu, ali nije nemoguće. Svakako treba uvesti doručak kao obrok, jesti više voća i povrća bez ikakvog brojenja kalorija i ograničavanja količine. A ispitanicima je najteže bilo pravilo da ne smiju jesti dok gledaju televiziju – objašnjava dr. Hensrud princip knjige koja ne određuje dijetu, nego mijenja životne navike.
>> 'Kobasice, hrenovke, slanina i crveno meso prouzročuju rak, štetni su kao cigarete'
