Zubni karijes jedna je od najraširenijih bolesti današnjice koja zahvaća svu populaciju i sve dobne skupine. To je kronična infektivna bolest koja razara tvrda zubna tkiva. Učestalost karijesa uvjetovana je brojnim čimbenicima.
Konzumiranje kariogene hrane jedan je od faktora kojim se povećava rizik za nastanak i razvoj karijesne lezije. Pojam kariogene hrane najčešće podrazumijeva rafinirane šećere, čijim se uvođenjem u prehranu modernog društva pomiče ravnoteža prehrane od zdravlja prema bolesti.
Na tržištu je čitav niz proizvoda bogatih ugljikohidratima: slatkiši, kolači, keksi, peciva, pudinzi, zašećerene pahuljice, džemovi, med, sladoled, ušećereno voće, gazirana pića, alkoholni napici koji sadrže šećer i brojni drugi. U nekim proizvodima su ugljikohidrati „prikriveni“, poput maslaca od kikirikija, koji nema jako sladak okus, a obiluje ugljikohidratima. Razne grickalice, čips, pereci jednako su štetni jer se lijepe za zubne površine. Visoko na ljestvici „opasnih“ namirnica nalaze se gazirani sokovi, koji osim što su bogato zaslađeni, izravno uzrokuju erozivne promjene na caklini zuba.
Ugljikohidrati dolaze u jednostavnim oblicima saharoze, laktoze i glukoze, te složenim spojevima škroba i vlakana. Složene ugljikohidrate nalazimo u povrću, manje rafiniranim žitaricama te u vitaminima, mineralima i vlaknima. Prekomjerno uzimanje ugljikohidrata osim što potpomaže nastanak karijesa, pridonosi razvoju pretilosti i šećernoj bolesti tip 2. Šećere iz hrane koriste bakterije oralne flore koje ih metaboliziraju u jake kiseline, a koje zatim demineraliziraju (otapaju) caklinu zuba. Bakterija iz sline kojoj se pripisuje najveći kariogeni potencijal je Streptococcus mutans.
Koje su namirnice štetne za zdravlje zubi?
Ono što pridonosi kariogenosti određene namirnice osim njezinog sastava jest konzistencija hrane. Namirnice ljepljivije konzistencije dulje ostaju u usnoj šupljini nego čvrsta i tvrda hrana. Važno je i vrijeme u kojem su hrana i piće u kontaktu sa zubima. Na primjer, pijenje u malim gutljajima („pijuckanje“) može biti opasnije od brzog ispijanja tekućine. Veće dnevne količine slatkog napitka koji se konzumira opasnije su jer veća količina šećera dolazi u kontakt s bakterijama na zubima. Razliku čini uzimanje zašećerenih proizvoda unutar obroka ili kao međuobrok. Ako se kariogena hrana uzima unutar obroka bit će brže neutralizarana nego ako se uzima samostalno. Ne preporuča se uzimanje šećera tijekom noći jer je salivacija smanjena te se smanjeni pH sline u usnoj šupljini neće tako brzo eliminirati. S druge strane, konzumiranje antikariogene hrane tijekom ili nakon slatkog obroka ili pića može smanjiti rizik za razvoj karijesa. Ta vrsta hrane će balansirati, to jest vratiti pH usne šupljine u nekritično područje i time smanjiti rizik za demineralizaciju zuba.
Koje su namirnice antikariogene?
Primjeri antikariogene hrane su mlijeko, sir, čaj i manje rafinirani škrob. Mlijeko štiti zube jer onemogućava pričvršćivanje plaka na površinu zuba te je bogat izvor kalcija i fosfora koji štite caklinu zuba. Sir sadrži sastojak tiramin koji potiče salivaciju te se nakon njegove konzumacije povećava razina kalcija i fosfora u plaku. U zelenom i crnom čaju nalaze se katehini koji imaju antistreptokoknu aktivnost i time djeluju antikarijesno. Preporuka je u prehranu uključiti što više voća i povrća, koje osim što obiluje vitaminima, potiče lučenje sline i čisti zube.
Konzumirati sir kao obrok ili međuobrok. Izbjegavati ljepljivu hranu, poput karamela, grožđica, meda. Takva se hrana lijepi za zube i teško ispire slinom. Slatki obrok konzumirati kao dio velikog obroka, a ne odvojeno jer se tom prilikom izlučuju veće količine sline, a često se uzima uz veće količine tekućine što pridonosi uklanjanju komadića hrane sa zuba. Grickalice također izbjegavati jer se teško uklanjaju sa zuba, kao i slatkiše koji zaostaju na jeziku. Piti mlijeko ili vodu umjesto soka koji su bogati šećerima. Koristiti proizvode zaslađene zamjenskim zaslađivačima – ksilitolom ili sorbitolom. Zaslađene i kisele napitke piti, a ne pijuckati u malim gutljajima.
Zaključno se može reći da se na redukciju karijesa svakako može utjecati pravilnom oralnom higijenom i promišljenom, zdravom i uravnoteženom prehranom.
Ana Banožić, dr.med.dent.
Prof.dr.sci. Dubravka Negovetić Vranić, specijalist dječje i preventivne stomatologije,
Predsjednica radne skupine za odnose s medijima, marketing i dentalnu industriju u dentalnoj medicini Ministarstva zdravstva
