Promatrajući unatrag četrdesetak godina, prosječna starost žena je u kontinuiranom porastu. Naime, 1971. prosječna starost žena iznosila je 35,5 godina da bi se do 2015. povećala za gotovo devet godina, piše DZS. Žene u dobi od 60 i više godina činile su prije tri godine nešto manje od trećine ukupnog broja žena, dok je 1971. taj udio iznosio skoro dvostruko manje, točnije 16,9%.
Rađa se više dječaka nego djevojčica
Broj živorođenih u nešto je većem postotku na strani dječaka, piše u statistikama koje je DZS objavio povodom Dana žena. Tako je 1971. udio djevojčica u ukupnom broju živorođenih iznosio 48,1%, a taj se trend nastavio i u sljedećim desetljećima. U odnosu na spomenute sedamdesete godine prošlog stoljeća, broj živorođenih djevojčica se u 2015. gotovo prepolovio, što i ne čudi s obzirom na činjenicu da se rađa sve manje djece, iznose statistike.
Žene rađaju u kasnim dvadesetima
Zbog različitog spleta društvenih i gospodarskih čimbenika koji utječu na činjenicu da se žene sve kasnije odlučuju na bračnu zajednicu ujedno doprinosi i pomicanju dobi u kojoj se žene odlučuju na rođenje prvog djeteta, prenosi Državni zavod za statistiku. Tako je 1971. prosječna prvorotkinja bila u ranim dvadesetima, a više od četiri desetljeća kasnije u kasnim dvadesetima. Prema podacima iz 2015. prvorotkinja ima 28,6 godina.
Žene duže žive
"Produljeni" život svi mogu zahvaliti poboljšanim životnim uvjetima, a u četrdesetak godina kod žena se trajanje života povećalo za nešto više od osam godina. u+Udio žena u ukupnom stanovništvu u dobi od 60 i više godina znatno je veći i prema podacima procjene stanovništva krajem 2015. iznosi 57,9%. Takva spolna raspodjela povezana je i s činjenicom da žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca, prenosi DZS. Primjerice, prema podacima iz 2015. žene žive u prosjeku 80,4 godina.
Obrazovanje
Prema posljednjim raspoloživim podacima, onima za početak pedagoške godine 2015./2016., dječje vrtiće u nešto su manjem postotku pohađale djevojčice nego dječaci. Djevojčica je bilo gotovo 64 tisuće, što je 47,5% od ukupnog broja djece, piše DZS.
Na početku školske godine 2015./2016. osnovne škole pohađalo je gotovo 156 tisuća učenica, što je 48,7% od ukupnog broja učenika, kažu podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na početak školske godine 2005./2006., u skladu s ukupnim smanjenjem broja učenika u osnovnim školama, i broj djevojčica smanjio se za oko 17,7%.
Od ukupno tek nešto više od 85 tisuća učenica u srednjim školama na početku školske godine 2015./2016. omjer učenika i učenica bio je gotovo istovjetan, odnosno udio učenica iznosio je 50,1%. Tijekom posljednjih desetak godina omjer učenika i učenica nije se znatnije promijenio, prenosi DZS.
Od ukupnog broja studenata upisanih na visoka učilišta u akademskoj godini 2015./2016., studentice su činile 56,8%. Više od polovice ukupnog broja studentica upisalo je visoka učilišta s područja društvenih znanosti.
Žene su sve obrazovanije
Naime, prema podacima Popisa stanovništva 1961., čak je 92,4% žena imalo osnovno obrazovanje ili manje, a njih svega 0,8% visoko obrazovanje. S druge strane, podaci posljednjeg Popisa stanovništva 2011. pokazuju da je najveći broj žena, točnije gotovo polovica ukupnog broja, imao srednjoškolsko obrazovanje, kaže DZS. Na području visokog obrazovanja zabilježene su najveće promjene. Udio visokoobrazovanih žena iznosio je 16,7%, dok je udio visokoobrazovanih muškaraca iznosio 16%. Visoko obrazovanje je tako jedno od područja u kojem žene ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle.
Žene najbolje plaćene u djelatnosti financija i osiguranja
Prosječna mjesečna neto plaća žena u 2014. iznosila je 5 190 kuna te je bila za 10,9% manja od prosječne mjesečne neto plaće muškaraca, piše DZS. Najnižu neto plaću imale su žene zaposlene u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3 986 kuna) i prerađivačkoj industriji (4 259 kuna), dok su najvišu neto plaću imale žene zaposlene u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja (7 140 kuna) te informacijama i komunikacijama (7 119 kuna). U dva područja djelatnosti žene su imale veće plaće od muškaraca, i to za 10,0% u građevinarstvu te za 4,0% u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, kažu brojke Državnog zavoda za statistiku.
Posjetili smo kumice na Dolcu i s njima razgovarali o tome kako je bilo biti žena nekada, a kako je danas
