Dobar konjak, vino, koktel, pivo... nema mnogo onih kojima se baš nijedno alkoholno piće nimalo ne sviđa.
U dobroj kapljici ljudski rod uživa već podulje; možda smo koktele počeli smišljati tek nedavno (u razmjerima povijesti čovječanstva), no pivo i vino poznavali su ljudi još u pradavna vremena. Tragovi alkoholnog pića načinjenog od riže, meda i voća nađeni su u kineskim glinenim posudama starima više od 9000 godina, a u to su vrijeme na Srednjem istoku već uvelike proizvodili pivo i vino.
Na glinenim pločicama iz Mezopotamije prikazani su ljudi kako slamkama iz velikih vrčeva piju pivo, a nađeni su i recepti za isto.
Tekstovi Ayurvede, indijskog “nauka o životu”, odnosno medicine, stari nekoliko tisuća godina, govore o dobrobiti konzumiranja alkoholnih pića, ali i štetnim posljedicama pretjerivanja i bolestima uzrokovanih alkoholom.
Medicinska uporaba alkohola spominje se i u sumerskim i egipatskim tekstovima više od dvije tisuće godina prije Krista. U hebrejskoj Bibliji preporučuje se pak davanje alkoholnih pića umirućima ili onima u depresiji kako bi zaboravili svoje jade.
U staroj Grčkoj vino su pili za doručak i na simpozijima (ta se riječ koja dolazi od grčkog “piti zajedno” koristila za zabave s cuganjem, a ne znanstvene skupove kao danas premda neke sličnosti postoje), a u 1. stoljeću prije Krista vino je bilo sastavni dio rimske prehrane. I jedni i drugi, i Grci i Rimljani, pili su vino razrijeđeno vodom u omjerima pola – pola ili čak 3/4 vode na 1/4 vina.
U srednjovjekovnoj Europi pivo, doduše vrlo slabo, bilo je svakodnevno piće za ljude svih klasa i dobi, a jedan engleski dokument navodi da opatica smije svakog dana popiti 6 pinti (gotovo 3,5 litre!) piva dnevno.
Povijest ispijanja alkoholnih pića duga je i respektabilna. Mnogo je toga na našim leđima da tu tradiciju održimo na visokoj razini.
>>Volite popiti koju 'čašicu više'? Evo kako to utječe na vaš izgled