Rekreativno rolanje u vlastitom tempu kod mladih rekreativaca koji rolaju već neko vrijeme poboljšat će vam kardio vaskularne sposobnosti, ali i cjelokupno zdravlje, otkrio je u prvom takvom istraživanju Goran Marković, stručnjaka za sport i fitnes i njegovih suradnika s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu.
Tijekom proteklih nekoliko godina rekreativno rolanje jedan je od najbrže rastućih rekreativnih sportova na svijetu, a njegovoj popularnosti doprinosi kvaliteta i dostupnost opreme, potencijal aerobnog vježbanja, relativno nizak stres na kosti i zglobove, njegovi društveni aspekti te potencijal razvoja kardiovaskularne izdržljivosti. Do danas je provedeno nekoliko istraživanja fizioloških reakcija na rolanje. U usporedbi s trčanjem, vožnjom bicikla i klizanjem na ledu, studije su pokazale kako ovaj oblik vježbanja može unaprijediti kardiovaskularnu izdržljivost; međutim, većina tih istraživanja provedena je na treniranim sportašima, a ne rekreativcima.
Prosječni intenzitet vježbanja za vrijeme rolanja na željenoj razini napora mjerio se pomoću šest različitih fizioloških metoda, uključujući i metodu srčane frekvencije. Sedam muškaraca i deset žena odvezlo je jedan krug na rolama oko jezera Jarun u proizvoljnom tempu, pri čemu se pratila srčana frekvencija, utrošak kisika i koncentracija laktata. Svakome od njih je u laboratoriju (na traci za trčanje) izmjerena maksimalna srčana frekvencija, maksimalni primitak kisika te drugi parametri. Temeljem tih fizioloških varijabli bilo je moguće procijeniti relativan intenzitet opterećenja tijekom rolanja. Istraživanje je pokazalo važne rezultate. Prvo, prosječno stvarno fiziološko opterećenje tijekom rekreativnog rolanja iznosilo je 67 posto od maksimalnog primitka kisika, što je dostatan intenzitet opterećenja da dugoročno (kroz trening) proizvede pozitivne učinke na kardiovaskularnu izdržljivost.
S druge strane, važno je naglasiti da je prosječna srčana frekvencija tijekom rolanja bila 90 posto od maksimalne frekvencije, što je vrlo visoki intenzitet opterećenja, veći od onoga kako su ga doživjeli sami vježbači.
Zaključak je istraživanja da rekreativno rolanje u slobodno odabranom tempu kod zdravih mladih rekreativnih vježbača poboljšanje i održavanje kardiovaskularne kondicije te da srčana frekvencija precjenjuje stvarno fiziološko opterećenje koje vježbač doživljava tijekom rolanja.
Svih šest metoda korištenih za kvantifikaciju intenziteta vježbanja dosljedno kategoriziraju rekreativno rolanje u vlastito odabranom ritmu kao intenzivnu tjelesne aktivnost. Dakle, ako se provodi barem 20 minuta kroz najmanje tri dana u tjednu, ovaj oblik aerobnog vježbanja može biti pogodan za poticanje i održavanje zdravlja i fitnesa kod mladih i zdravih osoba. Pri tome treba naglasiti kako s povećanjem brzine raste i fiziološko opterećenje organizma, time i učinci treninga, ali raste i rizik ozbiljnih ozljeda uslijed padova ili sudara vježbača s drugim osobama i biciklistima.
