Agrumi se u nas uglavnom uzgajaju na jugu zemlje, najviše u dolini
Neretve, okolici Dubrovnika, na otocima Braču, Visu, Korčuli, Lastovu i
Hvaru. Rajonizaciju i toga voća, kao važan problem, valja riješiti
prije planiranja podizanja agrumika.
Agrumi se za tržište u nas mogu uzgajati samo na južnom, a
djelomično i na srednjem dijelu primorja, na položajima s povoljnom
mikroklimom. Dubrovnik s užim i širim područjem (Konavle, Župa
dubrovačka, dubrovačko primorje s otocima Mljetom, Šipanom, Lopudom i
Koločepom) idealan je za uzgoj svih vrsta agruma, pa Korčula s južnom i
zapadnom stranom Pelješca te Lastovom, Hvar južni položaji
i otok Vis idealni su za uzgoj naranača, mandarinki, a osobito u
zaklonjenim položajima i limuna.
Opuzenski dio s cijelim južnim neretvanskim područjem dobar je za uzgoj
mandarinka i u manjoj mjeri naranača. I splitsko područje (kaštelanski
dio, Trogir, Brač, Šolta i Drvenik) pogodno je za uzgoj mandarinki, a u
zaklonjenim područjima naranača i nešto limuna. Zanimljivo je uzgojno
područje lošinjska otočna skupina, gdje mikroklima otočja omogućuje
uzgoj agruma bez većih opasnosti od hladnoće.
Na našem je primorju uzgoj nekih vrsta agruma bio poznat još u 15. st.,
ali dugo nije bio gospodarski važan. Agrumi su se u mnogim vrtovima
uzgajali više kao pojedinačna i ukrasna stabla u vrtovima. Osobito se
na srednjem i južnom primorju mogu vidjeti stabla limuna i naranača
starija i od 100 godina. Kad je osnovan voćni rasadnik u Čibači kraj
Dubrovnika 1908., bio je to prvi rasadnički uzgoj sadnica agruma na
našem primorju.
Svaka voćna vrsta, pa tako i agrumi, ima svoju prirodnu okolicu, koja
na njih djeluje, a tu se prije svega misli na klimatske čimbenike i
tlo.
Temperatura zraka jedan je od važnih čimbenika koji određuju
rasprostranjenost uzgoja limuna i naranača. Također vjetar, posebno
onaj tijekom zime kad su jake i hladne bure, kad se lome grane i stabla
ostaju bez lišća. A ipak jedan je od najvažnijih čimbenika
voda. Voda je vrlo važna za uzgoj agruma, posebno u ljetnim mjesecima
(lipanj, srpanj i kolovoz). Bez natapanja uzgoj je nemoguć. Za uspješan
uzgoj agruma, potrebna je srednja godišnja temperatura od bar 14
°C, a u zimskom razdoblju prosječna temperatura od bar
10 °C.
U nas je znatnije prisutna mandarina, koja je i najotpornija, za
razliku od naranče i limuna, tijekom zimskih mjeseci. Proizvodnja
mandarinka uglavnom je dovoljna za naše potrebe. Međutim ostali agrumi
kao limuni i naranče mogu se uzgajati jedino na određenim
mikrolokacijama, i uz to treba osigurati dovoljno vode tijekom ljetnih
mjeseci.
U nekim područjima (okolica Dubrovnika, na Visu, na Hvaru) postoje
pojedinačna stabla limuna, koja zadovoljavaju kućne potrebe, ali to
nije dovoljno za godišnje potrebe pučanstva i turista, i zato se
limun uvozi, kao i naranča i grajpfrut. Ima mnogo potencijalnih
položaja koji bi bili idealni za intenzivniji i znatniji uzgoj limuna i
naranača i tako bi se mogla osigurati proizvodnja za naše potrebe, bez
uvoza.
Ograničavajući su problem male parcele i to što su i mnogi vlasnici tih
posjeda iseljenici u prekomorskim zemljama ili su umrli. Osim toga voda
je na otocima preskupa da bi se rabila za natapanje. Treba iskoristiti
prirodne oborine tijekom godine, posebice zimi i sačuvati, tj.
akumulirati tu vodu, i upotrijebiti ih kad je najpotrebnija. Jedno je
od rješenja preraspodjele i očuvanja oborinske vode gradnja manjih i
većih akumulacija u području poljoprivredne proizvodnje.
Pri planiranju veličine akumulacija i te kako bi bili korisni podaci o
količinama oborina i potencijalne evapotranspiracije odnosno
isparivanja vlage s površine tla i biljaka. Time bi se planirala
veličina akumulacije i njezine potrebite slijevne površine. Zahtijeva
to i analizu kakvoće vode, pažljiv odabir isplativije proizvodnje,
osiguranje zajmova, olakšice u poreznom sustavu itd.
Genofond sa 110 klonova i sorta!
U nas je najzastupljenija mandarinka, koje ima najviše u dolini Neretve, na otoku Braču i u području oko Trogira i Kaštela. Od 1965. do 1985. na prostoru donje Neretve, na pokusnom polju kraj Opuzena, u bivšem PIK-u "Neretva", prikupljen je fond više od 110 klonova i sorata različitih vrsta agruma iz svjetskog sortimenta (iz Gruzije, iz Kalifornije, iz Korzike i Japana). Taj je genofond služio za razvitak agrumarstva u dolini Neretve i dalje se širio na obalni pojas Dalmacije i otoka. Najveći je prikupljeni fond mandarinke unshiu sa 58 sorata i klonova, zatim slatke naranče sa 8 sorata, limuna devet sorata i klonova, pa grejpfruta i njemu sličnih hibrida, deset sorta i mnogi ukrasni agrumi, među kojima je i kumkvat.
