Zasad nedostižno rezanje proračuna 10,4 milijarde kuna i vraćanje
državne potrošnje na 2008. godinu neće biti dovoljno. To je tek prvi
korak i preduvjet da se u svibnju prodaju državne obveznice.
Predah za drugi
Ako se tada država zaduži, dobit će se nekoliko mjeseci predaha do
novog rebalansa. Tako državne financije opisuje jedan član Ekonomskog
vijeća na osnovi podataka o punjenju proračuna u prva dva i pol
mjeseca. Stoga, kaže, ne smije biti tabua u smanjenju rashoda: od
plaća, transfera u Bosnu i Hercegovinu, pomoći Crkvi, povlaštenih
mirovina i slično jer će potrošnja morati biti znatno ispod 2008.
godine, kad je proračun bio 118 milijarda kuna.
– Hrvatska ima goleme rentijerske skupine i ako se to ne sreže, najvišu
cijenu krize platit će zaposleni u privatnom sektoru – kaže član
vijeća. Predsjednik Mesić također je otvorio tu temu rekavši da bi do
kraja godine mogla biti još dva rebalansa.
Stipan Bilić, prvi čovjek HUP-ove granske udruge prehrambene industrije
problematizira politiku poticaja. Ministar poljoprivrede Božidar
Pankretić rekao je kako bi prihvatio da se smanje poticaji u
poljoprivredi samo ako se smanje plaće, jer su poticaji dohodak
seljaka. Bilić kaže da se 2002. godine poljoprivredna proizvodnja
približila predratnoj, ali od te godine neprestano opada.
Od 2002. godine država je seljacima isplatila 18 milijardi kuna
poticaja, još 2 milijarde kuna otišlo je kroz plavi dizel, a zauzvrat
domaćih poljoprivrednih proizvoda nikad nije bilo manje.
Za dvije krave 12 tisuća
– Poljoprivredna su poduzeća tijekom 2007. godine na domaće tržište
prodala osnovnih proizvoda za 4,8 milijarda kuna, a u isto vrijeme
dobili su od države 608 milijuna kuna poticaja. Seljaci su dobili 2,4
milijarde kuna poticaja i samo su toliko i prodali – navodi Bilić kao
argument da je riječ o promašenoj politici koju treba mijenjati.
– Nisam za to da se smanjuju poticaji poljoprivredi, ali ovakav sustav
ne daje rezultate. To je novac potrošen u socijalnu politiku i kupnju
birača na selu – kaže Bilić. Svaki seljak koji ima dvije krave i dva
hektara zemlje u godini od države dobije oko 12 tisuća kuna za
potrošnju, a ne za investicije.
– Prije rata Hrvatska je imala jednu milijardu dolara suficita u
proizvodnji hrane, sada ima 1,3 milijarde dolara manjka. Budemo li davali
tolike novce za hranu, vječno ćemo ostati siromašni – upozorava Bilić.
GDJE REZATI HUP tvrdi da su poticaji seljacima promašaj