Zahvaljujući nizu čimbenika, očekivana životna dob u nekoliko posljednjih desetljeća bitno se povećala u većini država, čak i u nekima od najsiromašnijih. Međutim, u isto vrijeme ljudi sve više godina žive bolesni i nepokretni, pokazalo je međunarodno istraživanje objavljeno prošli tjedan u časopisu The Lancet.
Ključan je razvoj medicine
Očekivano trajanje života u svijetu od 1990. do 2013. godine za oba spola poraslo je za 6,2 godine, sa 65,3 u 1990. na 71,5 u 2013. godini. U isto vrijeme očekivano trajanje zdravog života ili HALE (healthy life expectancy), koje osim smrtnosti uzima u obzir i utjecaj bolesti, poraslo je za 5,4 godine, sa 56,9 na 62,3. Rast HALE-a bio je manje dramatičan od rasta "obične" očekivane životne dobi, što je rezultiralo time da ljudi žive dulje, ali i više godina života provode bolesni.
– Svijet je postigao veliki napredak u zdravstvu, ali sada je izazov ulaganje u pronalazak učinkovitijih načina sprečavanja i liječenja glavnih uzroka bolesti i invalidnosti – rekao je voditelj analize Theo Vos, profesor na Institutu za zdravstvenu metriku i procjene (IHME) na Sveučilištu u Washingtonu.
Autori su obradili 188 zemalja svijeta, uključujući i Hrvatsku. I mi se uklapamo u globalne trendove: 1990. godine očekivano trajanje života bilo je 68,7 godina kod muškaraca i 76,7 kod žena, a 2013. naraslo je na 74,2 odnosno 81,3 godine. HALE je pak 1990. iznosio 61 kod muškaraca i 67 kod žena, a 2013. 65,5 odnosno 70,6. Drugim riječima, očekivano trajanje zdravog života naraslo je za oko godinu manje od očekivanog trajanja života u istom razdoblju.
Marin Strmota, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže da opći rezultati istraživanja nisu previše iznenađujući.
– Ljudski se vijek produljuje iz godine u godinu zahvaljujući razvoju medicine koja je uklonila nekad vodeće smrtonosne bolesti pa time povećala očekivano trajanje života u svijetu, a povećavat će i u budućnosti. No živjeti dulje ne znači nužno živjeti zdravo. Zbog toga imamo statistiku zdravih godina života i ona se danas sve češće prati i proučava – objašnjava Strmota. Naglašava da je prema podacima točno da se očekivano trajanje života na razini svijeta produljivalo nešto brže nego tzv. zdrave godine života, ali no smatra da to ne znači da se povećao broj "bolesnih" godina.
Raste udio starih
– Točnije bi bilo reći da se povećao udjel starijih u ukupnom stanovništvu, a time broj ljudi lošijeg zdravlja – kaže Strmota.
Njegov kolega Ivan Čipin kaže da za ovaj raskorak postoji nekoliko alternativnih objašnjenja. Jedan je ekspanzija morbiditeta ili pobola, kada se očekivano trajanje života produljuje ponajprije kao rezultat povećane sposobnosti suvremene medicine da "odgodi smrt" produljujući tako očekivano trajanje života, dok očekivano trajanje zdravog života ostaje nepromijenjeno. Prema teoriji kompresije morbiditeta ljudi pak žive dulje jer se početak kroničnih degenerativnih bolesti odgađa za kasniju dob.
– Nema pouzdanih znanstvenih dokaza ni za jednu od tih teorija, ponajprije jer još uvijek nemamo zadovoljavajuću količinu visokokvalitetnih podataka koji bi nam omogućili raditi ozbiljne analize. Produljuje li se očekivano trajanje zdravog života i istovremeno odgađa smrt zbog neke kronične bolesti zbog toga što je smrt odgođena medicinskom intervencijom ili je odgođena progresija fatalne bolesti prethodnom prevencijom, pitanje je koje svakako zaslužuje znanstveno objašnjenje. Vjerojatno je riječ o složenom fenomenu i o kombinaciji višestrukih uzroka zbog kojih se očekivano trajanje života produljuje – navodi Čipin i dodaje kako produljenje godina zdravog života stanovništva neće imati učinak samo na živote pojedinaca već će doprinijeti i smanjivanju troškova zdravstvenog sustava.
Prema istraživanju, najveći globalni uzroci gubitka zdravlja u 2013. godini bili su ishemijska bolest srca, respiratorne infekcije donjih dišnih puteva, moždani udar, reumatski bolovi te ozljede u prometnim nesrećama. U Hrvatskoj su pak najveći uzroci bili ishemijska bolest srca, moždani udar, reumatski bolovi, rak pluća i bolesti živčanog sustava, a slična je situacija i u drugim zemljama regije. Dr. Ivica Cvetković, specijalist obiteljske medicine, kaže kako se tijekom njegova rada u proteklih 28 godina promijenio udio nekih bolesti u Hrvatskoj, pri čemu misli na pojavnost, ali i na rezultate liječenja te preživljavanje.
Hepatitis nekad i sad
– Usporedim li vrijeme kad sam upisao medicinu i danas, o nekim bolestima koje se danas uspješno liječe mi tada nismo ni učili na fakultetu. Na primjer, u vrijeme mog studija znalo se za virus hepatitis A, B i non A non B. Danas ne samo da su poznati uzročnici više vrsta hepatitisa nego se neki oblici izuzetno dobro liječe. Akutni infarkt miokarda nekad je bio visoko smrtan, a danas su sofisticirana tehnologija, lijekovi te znanje, rekao bih i umijeće liječnika da ih primjene, uvelike povećali izlječenje, to jest smanjili smrtnost na minimum – smatra Cvetković.
Liječnik opće medicine dr. Damir Biloglav navodi kako je starenje povezano s većom učestalošću upravo onih bolesti od kojih se, kako kaže, u zapadnom svijetu najviše obolijeva i najčešće umire, a to su kardiovaskularne i maligne bolesti.
– U starijoj životnoj dobi najčešće sui učestalije i one bolesti od koji se ne umire, ali se zbog njih nekvalitetno živi. To su razne degenerativne bolesti u prvom redu sustava organa za kretanje, ali i svih ostalih organskih sustava – slabiji vid, sluh, problemi s mokrenjem i stolicom, depresije i anksiozni poremećaji, demencija i drugo. Zbog svega ovoga može se očekivati da će se produljenjem života produljiti i broj takozvanih bolesnih godina – objašnjava Biloglav.
