Učestalost raka debelog crijeva raste, posebno u razvijenim zemljama. Rano otkrivanje bolesti povećava izglede za izlječenje, pa je tako smrtnost od te bolesti u postupnom padu posljednjih dvadesetak godina, kaže prof. dr. sc. Milorad Opačić, specijalist internist, gastroenterolog i hepatolog u zagrebačkoj Poliklinici Amruševa.
– Petogodišnje preživljenje ovisi o proširenosti bolesti, pa je kod bolesti ograničene na crijevo odličnih 90%. U bolesnika u kojih se bolest proširila i na lokalne limfne čvorove petogodišnje preživljenje je 71%, a kod bolesti proširene na druge organe preživljenje je 13%. Statistiku, naravno, treba tumačiti s oprezom jer, primjerice, i kod bolesnika s bolesti proširenom u jetru, ako se radi o malom broju metastaza, one se mogu kirurški ukloniti, čime se znatno povećavaju šanse za dulji život i izlječenje.
Kako objašnjava primarijus Opačić, debelo crijevo oduzima vodu i elektrolite iz tekućeg sadržaja koji dolazi iz tankog crijeva, stvara formiranu stolicu i privremeno je zadržava. U debelom crijevu živi nekoliko stotina vrsta bakterija koje fermentacijom razgrađuju neke neprobavljene tvari. Rak debelog crijeva obično započinje kao polip, dobroćudni tumor sluznice debelog crijeva koji kroz mjesece i godine polagano raste. U određenom trenutku dobroćudni polip može se pretvoriti u jednom svom dijelu u zloćudni, postupno urastati u stijenku debelog crijeva, probiti je te se limfnim i krvnim žilama proširiti u druge udaljene organe – kaže primarijus Opačić.
Bolest u ranoj fazi ne izaziva simptome, no kasnije se mogu javiti: krv u stolici, promjena u ritmu pražnjenja crijeva, učestali proljevi ili zatvor, smanjenje promjera stolice, nelagoda i bolovi u trbuhu, nadutost i grčevi, neobjašnjiv gubitak na težini, neobjašnjiva slabokrvnost.
Kao faktore koji povećavaju rizik za nastanak raka debelog crijeva, primarijus Opačić navodi: višu životnu dob, pojavu te bolesti u obitelji, prekomjernu tjelesnu težinu i nedostatak tjelesne aktivnosti, konzumaciju puno crvenog mesa, pušenje i neka rijetka genetski uvjetovana stanja.
Primarijus Opačić ističe da preventivni pregledi osiguravaju rano otkrivanje bolesti i preporučuju se svima starijima od pedeset godina: pregled na krv u stolici svake godine i kolonoskopija svakih pet godina. Oni koji su imali rak debelog crijeva u obitelji te nasljedne genetske bolesti na pregled trebaju i ranije.
– Kolonoskopija je optimalna pretraga jer omogućuje kvalitetan prikaz sluznice debelog crijeva cijelom dužinom te uklanjanje polipa već tijekom pregleda – kaže prof. dr. sc. Milorad Opačić.
>>Do primjene T-stanica u liječenju tumora krvi još dalek put
Jel moze malo jasnije koje zeleno povrce tocno i u kojem omjeru soda bikarbona?Hvala i l.p.