– Ipak se pomičemo. Ne bitno i ne brzo, no ne stojimo na mjestu i ne padamo u prošlost kada je riječ o zastupljenosti žena u visokim upravljačkim strukturama važnih tvrtki.
Među predsjednicima uprava svega je 9,4 posto žena, a na čelu nadzornih odbora 14,3 posto, no na vodećim mjestima u dioničkim društvima, dakle dobro plaćenim pozicijama, zastupljeno je svega 17% žena, govore podaci iz istraživanja provedenog u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava te HUP-om.
Prosjek žena u visokoj upravljačkoj strukturi u EU je 18%, što nas svrstava na 15. mjesto među članicama Unije
Nastave ili se ovakvi pomaci k uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na rukovodećim pozicijama – koja je još uvijek daleko ispod europskog prosjeka – Hrvatska bi do 2025. godine mogla doseći europske standarde.
No, kakvi su to europski standardi i što oni točno podrazumijevaju još uvijek nije, objasnila nam je predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova mr. sc. Helena Štimac Radin. Savjetodavni odbor za jednake mogućnosti za žene i muškarce Europske komisije, u čijem radu sudjeluje, još uvijek nije usuglasio stavove o tome trebaju li žene sa 40 posto biti zastupljene u visokoj upravljačkoj strukturi ili će 30 posto biti vjerojatnije iz sadašnje perspektive.
Prednjače sjevernjaci
Naime, procedura donošenja prijedloga se otegnula i još je uvijek u fazi donošenja nacrta, a amandmanima predstavnici zemalja članica Unije dogovaraju detalje. Uvođenje kvota trebalo bi ispraviti nejednak tretman i povećati prilike za žene u poslovnom svijetu. Žene danas drže oko 18 posto savjetodavnih mjesta u upravnim odborima europskih tvrtki, a samo je 2,4 posto žena na poziciji izvršne direktorice.
– Rezervu u pregovorima još uvijek pokazuju Njemačka, Velika Britanija, pa i Nizozemska, dok su neke zemlje daleko odmakle i u praksi zapošljavanja žena u upravljačkom vrhu. Prvobitnu ideju od 40 posto ruše čak i Nijemci kojima je 30 posto prihvatljivije rješenje.
Predvodnik u inicijativi većeg angažmana žena je Francuska koja je već sada gotovo trećinu, točnije 30 posto fotelja dodijelila ženama u upravnim i nadzornim odborima velikih tvrtki koje su pak odabrane kao relevantne prema kriteriju da se nalaze na europskim burzama – objasnila je Štimac Radin zadatke Vijeća za socijalnu politiku u kojem predstavlja Hrvatsku.
Njemački primjer ulijeva nadu da bi se ženskim kapacitetima mogli osmjehnuti bolji dani jer su nakon mjeseci oštrih rasprava i nesuglasica šefovi njemačke velike koalicije dogovorili "žensku kvotu" od 30 posto za najveće privatne i javne tvrtke u Njemačkoj. Zakon bi trebao biti usvojen ovih dana, a za tvrtke koje ga se ne budu pridržavale bit će propisane kazne, obznanila je Manuela Schwesig (39), savezna ministrica za obitelj, starije osobe, žene i mladež.
– Najdalje je na ovom planu odmakla Norveška, koja doduše nije članica Europske unije, ali je donijela zakon koji određuje kvotu od 40 posto žena kojima su namijenjena mjesta u odborima i upravama. Vrlo su dobri i Finci, a najmanje povjerenja ženama daju na Malti, svega dva posto žena ondje je angažirano u visokoj upravljačkoj strukturi – kaže predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova.
Loša je slika i u Grčkoj gdje je žena na takvim funkcijama svega sedam posto i u Rumunjskoj – osam posto. Hrvatska je sa svojim postotkom (prema podacima Europske komisije on je 15 posto, a prema domaćim istraživanjima čak 19) na petnaestom mjestu.
– To, gledano iz perspektive europskog prosjeka koji je 18 posto, i nije tako loše – kaže Štimac Radin kojoj se ideja o 30 posto čini znatno prihvatljivijom nego sadašnje nedefinirano stanje.
– Ovo su još uvijek niski postoci, a direktiva koju preporuči Vijeće i kakvu donese Komisija imat će snagu zakona i sve će zemlje čekati usklađivanje.
Zašto ne prirodna podjela?
Projekcije su da bi 2020. godina trebala biti rok u kojem bi se trebale usuglasiti kvote i direktiva ugledati svjetlost dana. Dakako, postojat će, kao i u svemu, prijelazno razdoblje, što nas dovodi do 2025. godine.
Bivša premijerka, danas saborska zastupnica Jadranka Kosor ovom tematikom bavi se već dulje vrijeme te upozorava na zanemaren podatak.
– Budući da je omjer žena i muškaraca kod nas 52:50 u korist žena, ne bi li bilo logično da se tako podijele kvote i u važnim poslovnim sektorima? – pita se Kosor i podsjeća da je pogled većine ljudi, kada je riječ o muškim i ženskim poslovima, još uvijek poprilično tradicionalan.
>> Bandićeve žene preuzele vlast, kako funkcioniraju?
