Novinari i matematika nisu baš u prijateljstvu. Dakako, uvijek postoje
iznimke, no danas bih se pozabavila većinom. Generalno gledano, postoji
objašnjenje za takav odnos novinara i brojki oni su po
obrazovanju uglavnom društvenog usmjerenja i logično je da većinom
nemaju osobitog smisla za matematiku no, ruku na srce, ono o čemu
se u novinama piše ne doseže kvantnu teoriju, nego najviše postotni
račun.
Uz pomoć čitatelja evo nekoliko primjera. Nedavno smo u Večernjaku
objavili cjenik stomatoloških usluga u Europi i napisali da "estetska
kruna i mostovi bez metala" stoje 450 eura, a u Hrvatskoj je to "znatno
povoljnije i do 100 posto". Teško mi je pogađati što je autor htio
reći, ali pretpostavljam "upola jeftinije", znači da bi cijena bila 225
eura. No, novinar je rekao da ta kruna i mostovi kod nas stoje nula
kuna.
Drugi je novinar napisao da netko ima "tri puta manju plaću" od nekog
drugog. Koji je to iznos? Pokušavam si predočiti da netko ima plaću 100
kuna, tri puta manje (3 x 100 = 300) nekome drugome zapravo iznosi
minus 200 kuna. Mislim da je novinar htio reći da netko ima plaću koja
iznosi trećinu plaće onoga s kim je uspoređuje, pa bi to u mojoj
zamišljenoj plaći iznosilo oko 33 kune. Dalje, u jednoj gospodarskoj
temi objavili smo da je "uvoz smanjen četiri puta". Da je jedanput
smanjen, bio bi na nuli, a ovako u novinarskoj interpretaciji on je za
svoja tri iznosa ispod nule. U drugoj temi još drastičniji primjer: "40
puta jeftinija struja". Pa koliko ta struja onda stoji? Jednostavno
rečeno ništa, čak bi se moglo dogoditi da netko potrošaču plaća
što struju troši.
A kada novinari i urednici slučajno sami moraju izračunati postotak od
nekog iznosa, nastaje prava strka, traže se kalkulatori, ali i oni koji
znaju njima baratati. Vrlo mi je simpatično ovakvo rješavanje zadatka,
na primjer, koliko je šest posto od 360. Takvi se teški zadaci uvijek
računaju grupno, na sav glas, kako bi netko usput mogao provjeravati
postupak. Računanje kreće: "Dakle, 10 posto od 360 je 36, onda je 5
posto 18, a jedan posto je 3,6, znači 18 plus 3,6 jednako je 21,6!
Slušate li me? Je li tako?" Onda se u pravilu još netko prihvati iste
metode i kada se dobije isti rezultat može se pisati dalje.
Ovim primjerom nikako ne želim uvrijediti novinare, on je zgodna
ilustracija za muku koju muče s matematikom. Istu muku muče i, dakako
griješe, naši političari koji se također razbacuju brojkama, posebno da
bi nešto naglasili. No, ni velikoj većini građana matematika nije
prirasla srcu.
Novinari bi sigurno manje griješili kad bi razmišljali manje praktično,
a više logično. Zastupnica čitatelja predstavlja čitatelje u listu.
Mišljenja i zaključci su njezini, a ne redakcijski. Kolumna izlazi
najmanje jedan put na tjedan.
Zastupnica čitatelja razgovarat će s vama i odgovoriti na vaše
primjedbe, pitanja i pohvale u vezi sa sadržajem lista u kolumni ili na
vašu adresu. Sa zastupnicom čitatelja možete kontaktirati na načine
opisane u rubrici Ispravci i objašnjenja.
OTVORENA VRATA Zašto novinari često griješe kad su temelj njihovih zaključaka brojke
