U proteklih godinu dana, osim Nove TV, HTV je dobio konkurenciju i u RTL TV-u, ali je zadržao primarnu ulogu. Čini se da je predstojeća sezona jedna od najiščekivanijih, jer bi u potpunosti trebala definirati odnose i pokazati tko će biti gdje sljedećih godina.
- Mislim da je prošla godina bila prijelomna, jer je u Hrvatsku došla najveća strana komercijalna televizija. To je bila godina u kojoj je Nova TV promijenila vlasnika i u kojoj smo mi prvi put zapravo osjetili da postoji jaka konkurencija.
U predstojećoj je godini bitno nastaviti sistem motiviranja i daljnje borbe za kvalitetu. Bit će to godina velikih svjetskih događaja: Zimske olimpijade, Svjetskog prvenstva u nogometu, pa će za nas koji imamo prava na ta prvenstva ovo biti možda laganija godina u smislu privlačenja gledatelja. No, sigurno je da će to biti važna godina, jer će se pokazati koliko je lekcija tko naučio iz protekle sezone. Mi smo naučili neke lekcije, a i komercijalne televizije mogle su naučiti neke lekcije.
EKRAN: Koje ste pouke izvukli na HTV-u?
- Naučili smo da moramo imati više povjerenja u sebe, da nam ne trebaju reality showovi, da kvalitetni sadržaji bilo kojega žanra imaju svoju publiku i da se moramo sve više okretati svojoj publici. Mislim da naša publika postaje svjesna zašto joj treba javna TV i da su zadovoljni s nama.
EKRAN: Kako ste došli do toga?
- Povećani postotak naplate pristojbe jedan nam je od ključnih pokazatelja koliko naši gledatelji cijene posao koji radimo jer, unatoč uvođenju trajnih naloga i sudskim tužbama, samo zadovoljni ljudi plaćaju pristojbu. Osim toga, činjenica je da smo prema istraživanjima Eurovizije doista najgledanija javna TV u Europi i da nam se većina ljudi koji su od nas otišli sada želi ponovno vratiti. To puno govori o budućnosti.
EKRAN: Možete li reći neka od tih imena koja bi se vratila?
- Ne mogu vam reći imena, ali vratilo bi se dosta njih i nude nam se neki koji nikada nisu bili kod nas. No, mi trenutačno nemamo financijskih mogućnosti, a ni potreba za to.
EKRAN: Ipak, sigurno ima netko koga biste voljeli vidjeti u svom programu.
- Da, Knjaza. Ali pod uvjetom da radi onako kao što radi na RTL TV-u, s puno manje termina a s više emisija nego što je bilo kod nas. Kod nas bi proizveo šest emisija, pa dvije godine ne bi radio.
EKRAN: Koje su osnovne programske smjerice za jesen i zimu?
- Poveli smo se lekcijom da je Prvi program u prošloj sezoni bio najgledaniji u Hrvatskoj, tako da smo se posvetili Drugomom programu koji se počinje profilirati kao pravi program, s vlastitim vijestima, s potpuno novim regionalnim programom...
Idemo, dakle, s puno čvršćim Drugim programom. Osim toga, možda smo u proteklih godinu dana više gledali što radi konkurencija i mislili da će se kod njih dogoditi neko čudo, a čudo se nije dogodilo.
Nije se dogodilo ni kod nas, a sada se konačno to "čudo" mora i dogoditi. Zato konačno očekujem da se nešto počne događati s našim Dokumentarnim programom jer je dokumentarni film dobar i gledan javni sadržaj. Nama je Goran Milić pokazao da malo lakši dokumentarac s vlastitim novinarom na bilo kojem terenu može imati izuzetnu gledanost.
EKRAN: Znači, "čuda" prvenstveno očekujete od dokumentaraca?
- To je nešto za što konačno očekujem da se počne događati. Trebamo se maknuti od običnih putopisa, ljepota i pričica u istraživačko novinarstvao, u teme svakodnevnog života. Javna televizija mora pratiti Hrvatsku i ljude na način na koji se ovdje živi. Tu će sudjelovati ljudi iz Dokumentarnog i Informativnog programa. Tako sada Aco Stanković radi dokumentarac o Cro Copu, a svi su odjednom počeli predlagati teme...
EKRAN: Znači li to prioritetno dizanje Dokumentarnog programa da na HTV-u ne prihvaćate opće raširenu kritiku o slabom Zabavnom programu?
- Za Zabavni program sigurno ne mislim da je dobar... Ali, ne može se sve odjednom, a sada je došao na red Dokumentarni program. Čuda se neće dogoditi sama od sebe, čuda se u našem poslu događaju samo ako se počnemo više baviti samima sobom, a za to treba vremena. Mi općenito znamo koji su naši ciljevi. Jako je bitno da je naš Informativni program broj jedan u zemlji.
To je pitanje prestiža i profesionalnosti. Mi se ne možemo natjecati s nekim žanrovima komercijalnih televizija, ali zato je nama bitno da je domaći dramski program gledaniji od određenih realityja. Sadržaji iz kulture kod nas su gledaniji negoli na javnim televizijama u drugim zemljama.
Činjenica da su naše "Vijesti iz kulture" gledanije od "Bara" vraća vjeru da nije baš sve otišlo k vragu, da nismo svi postali voajeri u tuđim životima, nego da postoji vrlo veliki postotak ljudi koja zna pogledati dobar dokumentarac, kao što će pogledati dobru humorističnu seriju.
EKRAN: Čini se da je bilo lakše oduprijeti se konkurenciji nego što se moglo zamisliti, dijelom zbog tradicije koja je na vašoj strani, a dijelom zbog podcjenjivanja tržišta ili nespretnosti vaših konkurenata.
- Užasnulo me koliko su stranci s komercijalnih postaja potcijenili prije svega Hrvatsku kao zemlju, koliko su potcijenili publiku i koliko su bili samouvjereni. To me zaprepastilo jer ja tako ne bih nikada postupila. Jako bih se plašila otići sutra raditi TV u Mađarsku ili negdje drugdje, a da ne poznajem njihovu kulturu, jezik, niti da ih nemam želju bolje upoznati.
Nitko njih nije vjerovao da u Hrvatskoj ima sposobnih ljudi koji sami mogu raditi i da je hrvatska publika, to mogu reći s aspekta poznavanja gotovo svih europskih televizija, jedna od najzanimljivijih i najzahtjevnijih. Mislim da bi to trebala biti ključna lekcija koju su komercijalne televizije trebale naučiti.
Svako se potcjenjivanje publike razbije o glavu. Prodajete li publici nešto samo zato što je prošlo negdje drugdje, pa će vjerojatno proći i tu, to je jako loše. I sada je s tim televizijama problem zato što se netko zeznuo misleći da će i Hrvati voljeti njemačke sapunjare, "Mijenjam žene", da će voljeti sve ono "što vole mladi".
E pa nije baš tako! I sad se te njihove zamisli nisu ostvarile, njihov prihod nije dovoljno velik da bi ga odnijeli u Njemačku i sad bi zbog toga trebalo mijenjati zakone, propise, uvjete pod kojima su dobili koncesiju. Ja mislim da ne bi!
EKRAN: To je komentar na zajedničke akcije RTL TV-a i Nove TV koji tvrde da ste privilegiranija kuća nego što biste kao javna TV smjeli biti?
- Naravno. U Sloveniji imaju više marketinga od nas, pa što tamo Pop TV nije mijenjao zakone, a i velika je rijetkost da su se negdje povezale dvije komercijalne TV-stanice kao kod nas. To je potpuno neprincipijelna koalicija. Ali, stvar je u tome da oni na RTL TV-u nisu shvatili da su u malim zemljama javne televizije puno važnije negoli u velikim zemljama.
Zato ne očekujem da kukaju jer su ovdje izgubili novac ili nisu ostvarili tako brzu zaradu kao u nekim drugim zemljama, nego očekujem da počnu ulagati u hrvatsku produkciju. RTL TV je u Njemačkoj izuzetno veliki proizvođač filmova, a to nije slučaj kod nas ili u zemljama istočne Europe. Zato se iskreno nadam da će RTL TV i u Hrvatskoj početi jako polagati na Igrani i Dramski program!
EKRAN: Ipak, slične zamjerke da se HTV ponaša kao komercijalna TV čuju se i iz domaćih krugova.
- Mislim da to proizlazi iz određenih interesnih grupa, politika i sličnog. Ljudi ne shvaćaju da je u Europi granica između javnih i komercijalnih televizija sve manja, jedina je granica u tome da javne TV imaju kvalitetnije sadržaje, a sve ostalo je zajedničko. Otud me kod nas to nerazumijevanje pojma što je što uvijek ispočetka zaprepasti. U Europi su javne televizije toliko modernizirane, a imam dojam da je u nas taj pojam, pojam - dosade. Mi imamo sve javne sadržaje kao prije, samo smo im promijenili formu.
EKRAN: Ako već govorimo o kvaliteti kao jednom od presudnih kriterija za javnu produkciju, kako se dogodi da televizijski početnik Tonči Huljić napravi bolju i gledaniju seriju ("Villa Maria") od ijedne koja je posljednjih godina pokrenuta iz vašega, nekada slavnog, Dramskoga programa?
- To se slažem. Problem je javnih televizija još uvijek u tromosti. Ali i u inozemstvu je trend da se dramski i dokumentarni programi naručuju od vanjskih producenata jer su to najskuplji dijelovi programa. BBC ne proizvodi svoj dramski program, uvijek na odjavnim špicama piše tko ga je proizveo za njega.
EKRAN: Nije li, da se vratim na temu potcjenjivanja domaćih profesionalaca i publike, i vaša kuća u prošloj sezoni učinila isto kada ste za "Studio 10" angažirali skupu francusku ekipu. Sve je to prošlo bez posebnog efekta, pa ste sada odlučili sami iz korijena promijeniti koncept emisije?
- Nije, jer ga sedam-osam godina nitko nije napravio. Isto tako, nije uopće riječ o skupoj francuskoj ekipi, i od izuzetne vrijednosti bi nam bilo glede rasvjete i režije mogu li dalje nastaviti raditi s nama. Posebnog efekta možda nije bilo, ali je "Studio 10" imao svoju vjernu publiku.
EKRAN: Ovoga se ljeta dogodilo nešto što je popriličan presedan, a to je da ste prekinuli serijal "Ljeto u gradu" nakon samo nekoliko emisija jer je bio skup i loš. Znači li to početak trenda priznavanja vlastitih pogrešaka?
- Tako smo već postupili u slučaju "Metropopa", i to će sigurno postati trend. To je dobra pouka svim urednicima da se ne može skrpat emisija iz bilo čega. Nije bitno tko je bio kriv za to. To na ekranu nije bilo dobro i previše je koštalo. Za takve emisije već nakon dva izdanja vidite gdje ste, treće još pustite i date šansu, a nakon četvrtog kažete doviđenja. Uvijek sam za to i toga će biti!
Dugi odmor
EKRAN: Ove je godine bilo puno kišnih dana pa je ljudima vjerojatno više nego prijašnjih ljeta nedostajala TV. Koji su argumenti za tako dugi godišnji odmor televizijskih ljudi? Čak i škole završavaju kasnije, a počinju ranije od vas.
- Televizija uvelike ovisi o vremenskoj situaciji. To je logično, jer ljudi šetaju kada je lijepo vrijeme i zato se najskuplje emisije gase što je moguće prije, jer već 1. lipnja počinje opadati 50 posto gledanosti. Ljeti je gledanost puno puno manja, a produkcija je jednako skupa. Sve TV-postaje u Europi, javne i komercijalne, ukidaju svoju proizvodnju i čuvaju se za jesen. Ali, to ne znači da smo svi cijela tri mjeseca na godišnjim odmorima, iako možda tako izgleda. Zbrojite svu proizvodnju festivala, koncerata, sporta, kulturnih događaja, velike poslove oko otvaranja autoceste Zagreb-Split, obljetnice Knina, utakmice Hrvatska-Brazil... Ima toga, samo se više radi na terenu negoli tijekom ostalog dijela godine.
Zvijezde koštaju
EKRAN: Hoćete li i dalje skupo plaćati zvijezde kao Ninu Badrić u "Studiju 10"?
- Branim to jer smatram da su zvijezde zvijezde i da ih treba platiti. Danas-sutra da Severina počne voditi show, to bi vrijedilo platiti. Meni nikada nije bio problem što sve moje zvijezde imaju veću plaću od mene.
EKRAN: Problem nastaje kada se ti honorari počnu skrivati ili se javno demantiraju svote koje su doista istinite. Tada odmah sve postaje sumnjivo...
- Slažem se da je to problem. I nije problem da se javno znaju plaće nas koji smo u stalnom radnom odnosu, ali nisam za to da se moraju znati autorski honorari, između ostaloga i jer je to stvar pogodbi.
Pad kriterija
EKRAN: Jesu li dijelovi "Bara" dokaz da je konkurencija, osim nekih dobrih strana, donijela i loše poput sveopćeg pada kriterija u izboru onoga što vrijedi biti na ekranu?
- Mene su dijelovi "Bara" šokirali. Sada se već ide tako nisko da to sigurno nije za ekran. Mrzim vidjeti pijane ljude na ekranu, prije svega žene, ne volim prostačenje i dozvoljavam da sam sa 43 godine prestara za takve sadržaje. Ali pitam se što je s tim ljudima kada se realityji završe. Kako onda funckioniraju ti ljudi, zadovoljava li ih slava od 100 dana, promijeni li se nešto u njihovim životima? Sumnjam da se svi najnormalnije vrate u svoju stvarnost. Pitam se je li smisao u tome da smo baš svi na ekranu i da smo napraviti sve da se na njemu pojavimo. Sigurna sam da HTV nikada neće ići u takve realityje.
