Donedavna se smatralo kako je odluka banaka poput UniCredita,
Raiffeisena, Erstea... da se šire na istočnoeuropska tranzcijska
tržišta fantastičan poslovni potez, a sada se smatra izvorom mogućeg
sustavnog rizika.
Austrijske su banke plasirale u tranzicijske zemlje istočne Europe
277,6 milijardi dolara kredita, a padom valuta u tim zemljama zbog
gospodarske krize austrijsko se gospodarstvo sada našlo pod najvećim
udarom.
Mnogo dublja recesija
Iza Austrijanaca su drugi najveći kreditni investitori u tranzicijske
zemlje Nijemci koji su plasirali 219,9 milijardi dolara kredita, a
slijede talijanske banke sa 219,6 milijardi dolara. Upravo je zbog
tolike velike izloženosti zapadnoeuropskog bankarskog sustava
istočnoeuropskim zemljama kreditna agencija Moody’s najavila smanjenje
kreditnog rejtinga talijanskom UniCreditu, austrijskima Erste Group
Banku i Raiffeisen Internationalu te francuskom Société Généralu,
bankama koje posluju i u Hrvatskoj.
Te su banke proteklih godina pokupovale većinu banaka u istočnoj Europi
kako bi ostvarile korist od snažna rasta obujma kredita koji je bio
pokretačka snaga gospodarskog procvata u regiji. Međutim, financijska i
gospodarska kriza gurnule su zemlje istočne Europe u mnogo dublju
recesiju nego u drugim regijama, smatraju analitičari Moody’sa.
Strah od ekonomskog kraha u istočnoj Europi i pad nacionalnih valuta, u
čemu prednjači mađarska forinta, koja je dotakla povijesno dno,
izazivaju novi šok za financijsko povjerenje širom svijeta.
Veće kamate
Neki analitičari upozoravaju da bi regionalni ekonomski kolaps mogao
doseći razinu žestoke azijske krize iz 1997., što će unazaditi
aktivnost zapadnoeuropskih banaka u istočnoj Europi.
Hrvatski ekonomisti ističu kako smanjeni kreditni rejting bankama znači
viši rizik, odnosno veću kamatnu stopu pri kreditiranju.
Promjena rejtinga utječe na dostupnost financiranja, a time i na
poslovanje, kažu ekonomisti.
– Svako povećavanje rizika vodi povećanju kamatnih stopa pri
kreditiranju. Za Hrvatsku bi bilo jako loše kad bi te banke počele
povlačiti kapital iz svojih banaka kćeri u Hrvatskoj. Smanjeni kreditni
potencijal dodatno bi ugrozio likvidnost na našem financijskom tržištu
i stabilnost kamatnih stopa, ali i tečaja – upozorava dekan Ekonomskog
fakulteta u Splitu Branko Grčić.
Ipak sigurni?
Optimističniji od Grčića je predsjednik Hrvatske udruge banaka Z.
Bohaček.
– Naše su banke samostalni pravni subjekti, posluju u Hrvatskoj,
registrirao ih je i licencirao HNB. Padne li rejting vlasnika, to neće
imati izravnih posljedica na banke. Sustav ostaje stabilan bez obzira
na rejting banaka vani – zaključuje Zoran Bohaček.
Moody’s spustio euro na najnižu razinu
Pritisnut zabrinutostima oko potencijalnih posljedica recesije u istočnoj Europi za europske banke pošto je jučer kreditna agencija Mody’s najavila smanjenje kreditnog rejtinga bankama, euro se danas strmoglavio na najnižu dvomjesečnu razinu prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta. Euro je prema dolaru oslabio 1,1 posto. – Glavni je razlog slabljenja eura zabrinutost u vezi s europskim gospodarstvom, posebno onim u istočnoj Europi, čije valute naglo padaju – ocjenjuje valutni strateg tvrtke Nordea Niels Christensen.