U Maksimiru je napravljen još jedan mali korak prema privatizaciji Dinama. Naime, Povjerenstvo za preoblikovanje klubova pri Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta izdalo je suglasnost klubu za nastavak izrade elaborata o preoblikovanju, odnosno privatizaciji. Uz Dinamo, podsjetimo, samo još tri hrvatska prvoligaša nisu privatizirana, to su Zagreb, Lokomotiva i Slaven Belupo. Proces Dinamova preoblikovanja počeo je u rujnu prošle godine, a trebao bi biti okončan sljedeće godine. U ponedjeljak će se održati redovna Skupština GNK Dinamo, na kojoj će zastupnici biti upoznati s aktualnom situacijom u vezi s privatizacijom kluba.
Klub sam određuje kapital
A koliko Dinamo košta? Koliko bi novca trebao izdvojiti potencijalni budući vlasnik za kupnju zagrebačke "svetinje"?
– Cijena još nije formirana – rekao nam je Dinamov direktor Tomislav Svetina i objasnio:
– Cijena kluba određuje se na osnovi revizorskog izvješća, u koje ulazi vrijednost imovine, aktiva, pasiva, brend, zatim prava i obveze prema zaposlenicima, dobavljačima... U tu cijenu ne ulazi vrijednost igrača, ali ulaze prava i obveze prema igračima! U cijenu ne ulazi stadion, koji je gradski, ali ulazi pravo na korištenje ...
Spominjalo se da bi Dinamo mogao vrijediti oko 30-ak milijuna eura. Je li to točno?
– Ne znam, vidjet ćemo iako se, po nekim pokazateljima, može govoriti o svoti koja je približna spomenutoj. E sad, hoće li to biti 28 ili 30, ili 35 milijuna eura, znat će se nakon što revizorska kuća "Pricewaterhousecoopers" završi svoje izvješće. Sad smo korak bliže početku procesa preoblikovanja – govori Svetina.
Zanimljivo, klub će biti procijenjen na 28-35 milijuna eura, a prema transfermarktu samo igrači vrijede 60 milijuna eura. No, kao što smo napisali, igrači ne ulaze u vrijednost kluba.
Dinamo je, eto, dobio suglasnost za nastavak izrade elaborata, a ne za početak preoblikovanja, što je velika razlika. Proceduru preoblikovanja objasnio nam je Petar Ceronja, predsjednik spomenutog Povjerenstva, najprije naglasivši:
– Budući da Dinamo nije u financijskoj dubiozi i nema razloga za stečaj, jedini je način preoblikovanja da klub sam odluči o tome i krene u postupak dragovoljnog preoblikovanja. Najprije se treba izraditi elaborat o preoblikovanju, u kojem se navodi financijski položaj kluba – rekao je Ceronja.
Što ulazi u temeljni kapital?
– Klub samostalno određuje temeljni kapital, a gabariti su određeni proračunom kluba u posljednjih pet godina prije izrade elaborata. Jedino je pravilo da taj temeljni kapital ne smije biti manji od 25 posto rashoda u posljednjih pet godina. U temeljni kapital kluba ne ulaze igrači, nego su to sredstva koja dolaze od dioničara kad se udruga preoblikuje u dioničko društvo – govori Ceronja i nastavlja:
– Inače, računovodstveno je vrlo prijeporno mogu li igrači biti klupska imovina s obzirom na to da oni, do trenutka eventualne prodaje, predstavljaju samo trošak klubu. Jer, nikad se ne zna koliko igrač vrijedi i za koliko će se prodati... U klupsku imovinu, inače, ulaze dotadašnja potraživanja od ugovora i transfera te sitna imovina, inventar, kao i pravo igranja na stadionu, što gradovi ugovorom prebacuju na klubove – kaže Ceronja.
Stranac tek u 4. krugu
Zakonom je propisano da se poziv za kupnju dionica u prvom krugu upućuje najprije lokalnoj samoupravi, dakle Gradu Zagrebu, koji se mora izjasniti je li zainteresiran za kupnju određenog broja dionica. U drugom krugu, pravo kupnje dionica imaju članovi kluba u jednakim omjerima, potom ti isti članovi mogu, u trećem krugu, kupiti dionice po želji, a nakon toga, u četvrtom krugu, dionice mogu kupiti svi.
Dakle, pojavi li se neki inozemni biznismen, moći će kupiti Dinamo, ali može se javiti tek u četvrtom krugu upisa dionica, ostane li nešto nakon što Grad Zagreb i članovi upišu i kupe dionice. Od trenutka upućivanju poziva za upis i kupnju dionica, proces preoblikovanja kluba mogao bi trajati otprilike pola godine.
>>Hrvatski olimpijski odbor nagradio Dinamovu školu nogometa
>>'Hajduk zarađuje više nego što troši, a to se dugo nije dogodilo'
