Košarkaški klub Cedevita jedan je do rijetkih sportskih klubova u Hrvatskoj koji ima stalno angažiranog nutricionista jer na Velesajmu shvaćaju koliku ulogu u životu sportaša ima zdrava i pravilna prehrana. A posebice koliko je ona značajna za mlađe uzraste, one kod kojih se može lakše formirati nove prehrambene navike.
O tome koliko sportska prehrana može utjecati na razvoj, izvedbe i dugovječnost sportaša popričali smo s magistrom nutricionizma i fitofarmacije i dijetoterapije Nenadom Bratkovićem iz NutriKlinike, čovjekom koji savjetuje i sve uzraste košarkaša u Cedeviti. A njega smo prvo pitali što sportaši ne bi smjeli konzumirati.
- Apsolutno je potrebno potpuno izbjegavati restorane brze hrane, ali i zaslađene sokove, gazirana pića kao što je Coca-Cola. Nepoželjno je i da se sportaši za međuobroke hrane u pekarnicama, da jedu buhtle, korasane, bijela peciva, bureke... jer svi oni sadrže jako puno soli, nepoželjne masti, dodane šećere i aditive te bijelo brašno. Nikako nisu dobre niti grickalice poput čipsa i štapića, ali ni industrijski keksi jer sadrže previše trans-masnih kiselina i glukozno-fruktoznih sirupa
Sve to, ističe ovaj nutricionist, usporava procese oporavka sportaša nakon treninga i utakmica. A što je s teorijom da će sportaša previše hrane kao što su keksi učiniti mekušcem?
- Bodibilderi znaju reći da ne žele uzimati sojino mlijeko jer je ono estrogeno. Ono h možda neće učiniti "mekušcima", ali kontinuirana izloženost "sakrivenim" izoliranim sojinim sastavnicama iz necjelovite soje koji su prisutni kao aditivi u keksima, pekarskim i nekim drugi industrijski proizvedenim proizvodima može biti jedan od čimbenika koji ga može utjecati na pojačavanje učinka estrogena i smanjenje muškog hormona testosterona. O mogućem GMO podrijetlu takvih estrahiranih sojinih sastojaka kao aditiva, da i ne govorimo. Osim toga, ljudi koji jedu slatku hranu, bogatu fruktoznim sirupima kao što su slatkiši mogu imati tzv. nealkoholnu masnu jetru.
Smiju li sportaši piti kavu prije nastupa?
- Čista kava, odnosno kofein, može pozitivno (ergogeno) utjecati na performanse sportaša. Ona ima učinak pošteđivanja glikogena te većeg iskorištenja masnog tkiva kao pogonskog goriva. A glikogen je baze dostupne energije, ali ograničene energije ugljikohidrata uskladištenih u našim mišićima i jednim dijelom u jetri. S druge pak strane, masno tkivo je neograničen izvor energije te iako je biokemijski "skuplje" i njegovom njegovom se iskoristivošću bave moderna istraživanja te se u tom prostoru traži novi sveti gral sportske fiziologije. Dakle, želi se saznati kako postići da se sportaši manje oslanjaju na gligoken, a da više troše zalihe masti. Navodno je višestruki pobjednik Tour de Francea Chris Froome koristio prehranu s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata što je suprotno onome što se u službenoj prehrani sportaša dosad učilo.
Priupitali smo nutricionista i za primjere poznatih sportaša koji su promjenom prehrane bitno utjecali na tijek svoje karijere, a on nam je nanizao imena nogometaša Messija, Ronalda, Sancheza, Materazzija, Teveza, tenisača Đokovića, košarkaša Jamesa, Scole, Jokića...
- Eklatantan primjer je Leo Messi na kojeg je puno utjecao njegov bivši trener Pep Guardiola koji je po svom preuzimanju Barcelone odmah zatražio uključivanje nutricionista. Do tada se Messijeva prehrana sastojala na krumpirima, tjesteninama, steakovima, brzoj hrani, gaziranim pićima, slatkoj hrani, a nakon toga Messi je počeo jesti puno više povrća, voća, ribe, kvalitetnih proteinskih namirnica, maslinovo ulje te namirnice bogatih omega-3 masnim kiselinama. Inače, Messi je izgubio sponzorstvo od Herbalifea jer je istovremeno snimio reklamu za Burger King pa je bio u koliziji. Nakon toga na njegovo mjesto je došao Cristiano Ronaldo na kojem se vidi da jako pazi na svoju prehranu jer mu je izvedba na razini te pritom ima vrlo nizak postotak masnog tkiva.
Nikola Jokić košarkaš je koji se preporodio nakon što je snizio udio masti u tijelu pa je trenutno igrač koji je najviše napredovao u NBA ligi i koji je nedavno imao triple-double učinak, a potom zabio i 40 koševa u jednoj utakmici.
- Jokić je prije dolaska u NBA pio po dvije-tri litre kola napitaka dnevno, a takvi napitci imaju nepovoljne učinke na koštanu masu, na ozljede. On je to uspio promijeniti i sada jeden puno organiziranije što se osjeti na njegovoj skočnosti i agilnosti. U nekim NBA klubovima postoji stroga profesionalna klupska disciplina po pitanju provođenja programa prehrane pa je tako Mario Hezonja navono jednom izjavio da mu u NBA ligi najteže pada rad s nutricionistom.
Čini se da mladom Lakersu Ivici Zupcu to nije problem jer je dosad skinuo četiri kilograma prekomjerne tjelesne mase, a planira još tri.
- Lakersi imaju pristup koji se temelji na nepatvorenoj, organskoj, rekao bih tradicionalnoj "starinskoj" hrani. Oni dosta koriste fermentirane namirnice, ali i primjerice juhu od goveđih kostiju.
Jedan od najboljih svjetskih tenisača Novak Đoković već je godinama vedeta reducirane prehrane.
- On je iz prehrane izbacio gluten i pokazao kako se i kroz redukcionistički pristup može utjecati na izvedbu. On je popularizirao priču i o sportskoj prehrani i mnogi su sportaši shvatili važnost učinka prehrane, pa makar i kroz prizmu glutena.
Sportsku prehranu popularizirao je i engleski nogometni prvak Leicester čija se tajna uspjeha navodno krije u šejkovima od cikle.
- Ne bih rekao da je u tome jedina tajna uspjeha, jer znanost o sportu i sportskoj prehrani mnogo je složenija, ali to jest bio dio njihove prehrambene strategije jer cikla po posljednjim znanstvenim istraživanjima ima jako povoljan učinak na maksimalan primitak kisika – ističe Bratković.
poceo sam citat i nakon 10 rijeci odustao...