POVIJEST U-20 SP

Srbima pripisan naslov iz 1987., Maradona i Messi kao 'klinci' pokazali klasu

Srbija
Foto: Reuters/PIXSELL
20.06.2015.
u 13:03

Argentina je osvajala naslov šest puta, Brazil pet, a Portugal dvaput. Maradona, Saviola, Messi, Agüero i Pogba u društvu su Prosinečkog kao najbolji u generaciji

Svjetsko nogometno prvenstvo do 20 godina održava se od 1977. godine i na njemu su igrale brojne buduće zvijezde, ali za ove prostore postalo je zanimljivo, popularno i pažnje vrijedno 1987. godine kad se titule "dočepala" Jugoslavija, predvođena generacijom koja će 11 godina kasnije osvojiti za Hrvatsku treće mjesto na svijetu.

Kao što je od danas poznato, posljednji prvaci svijeta su Srbi, svladali su Brazil 2:1 nakon produžetaka, a time nisu ni svjesni što su još napravili. Naime, otkako se ovo prvenstvo igra, Brazil je osvojio pet naslova, jedan manje od Argentine. Željeli su pobjedu kako bi se izjednačili s najvećim nogometnim rivalima, ali to neće uspjeti još najmanje dvije godine.

No za jedne i druge problematična je činjenica da više nisu lideri u ovom "omladinskom" nogometu. Posljednji naslov Brazil je osvojio 2011. godine, a Argentina 2007. godine. S tim da Argentine nema ni među četiri posljednjih osam godina, dok su Brazilci često pristuni u završnici i u 19 izdanja ovog natjecanja nisu do polufinala došli osam puta (1979., , 1981., 1987., 1997., 1999., 2001., 2007., i 2013.). Argentina to nije uspjela čak 12 puta, ali od sedam puta koliko je uspjela, osvajala je naslov šest. Taj jedan koji je izgubila bio je u finalu protiv Brazila 1983. godine u Meksiku (0:1).

Također, u povijesti se samo četiri puta dogodilo da Brazil ili Argentina nisu u polufinalu (1981., 1987., 1999., 2013.) i svaki od ta četiri puta osvajala je naslov europska nacija. Od toga dvije više ne postoje - SR Njemačka i Jugoslavija. Preostale dvije su Španjolska (1999.) i Francuska (2013.).

Na listi nacija, osim dvije spomenute najuspješnije, dvije nepostojeće i aktualnog prvaka, kao osvajači su se našli još dvaput Portugalci (1989., 1991.) i jednom Gana (2009.). Zanimljivo je i to da FIFA pripisuje Srbiji naslov iz 1987. godine kao sljedniku jugoslavenskih sportskih uspjeha. Isto tako FIFA Srbima pripisuje Dražana Jerkovića kao najboljeg strijelca na prvenstvima svijeta, ali i Ivicu Šurjaka i Safeta Sušića kao dvojac s ponajviše nastupa na svjetskim prvenstvima.

Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)

Zato je i neki šaljivdžija na Wikipediju postavio Srbiju tik uz Portugal kao naciju s dva naslova prvaka svijeta, iako je te 1987. u momčadi igralo sedam Hrvata (Dubravko Pavličić, Igor Štimac, Robert Jarni, Zvonimir Boban, Robert Prosinečki, Tomislav Piplica i Davor Šuker), a i izbornik je bio Hrvat (Mirko Jozić), dok su šestorica bili Srbi (Dragoje Leković, Slavoljub Janković, Zoran Mijucić, Gordan Petrić, Pero Škorić i Dejan Antonić), četvorica iz Crne Gore (Branko Brnović, Predrag Mijatović, Slaviša Đurković i Ranko Žirojević) i jedan iz BiH (Milan Pavlović). A i Hrvat je bio proglašen najboljim igračem turnira (Robert Prosinečki).

No nisu samo Prosinečki, Boban, Šuker ili Mijatović velike zvijezde koje su kao mladići nastupali na ovom natjecanju. Kroz povijest ih je bilo mnogo, a valja izdvojiti Maradonu koji je 1979. osvojio titulu najboljeg igrača uz titulu prvaka svijeta. Oleg Saljenko je 1991. u Portugalu za SSSR s pet pogodaka osvojio titulu najboljeg strijelca, a uspio je to i na "velikom" SP 1994. u SAD-u s također pet pogodaka. Od planetarno poznatih bio je tu Javier Saviola kao najbolji strijelac 2001., ali i u povijesti jer zabio je čak 11 pogodaka kad je Argentina osvojila naslov.

Lionel Messi osvajao je titulu najboljeg igrača i strijelca 2005. kad je Argentina bila prvak, da bi 2007. također sa šest pogodaka i Sergio Agüero stigao do naslova najboljeg igrača, strijelca i svjetskog prvaka.

Na ovom prvenstvu Barcelonin Adama Traore proglašen je za najboljeg igrača, Ukrajinac Viktor Kovaljenko s pet pogodaka bio je najbolji strijelac, a u posljednje vrijeme kao najzvučnije ime jest Paul Pogba, koji je 2013. osvojio titulu najboljeg igrača u francuskom naslovu prvaka. Ali bilo je to još nogometnih velikana kroz povijest, kao Zorc, Cisse, Dani Alves, Keita, Trezeguet, Llorente, Lacazette...

Što se najboljih vratara tiče, Zlatna rukavica dodjeljuje se od 2009. i osvajali su je Esteban Alvarado (Kostarika), Mika (Portugal), Guillermo de Amores (Urugvaj) i Predrag Rajković (Srbija).

No nema na listama Nizozemske niti jednog Nizozemca, što je zanimljivo jer uvijek su imali talentirane pojedince, samo se uvijek poklopilo da ih nema na ovom natjecanju. Nisu nešto uspjeha zabilježili ni Nijemci, kao ni Englezi, a vidljivo je da nema ni Talijana. U tome se i krije odgovor na pitanje o tome zašto neke reprezentacije nestanu kad se treba okušati u "velikom" nogometu. Prvenstveno se to odnosi na afričke nacije, koje su redovito u "omladinskim" natjecanjima u vrhu, a u "velikom" ih nema...

POVIJEST:

1977. (Tunis) - 1. Sovjetski Savez, 2. Meksiko, 3. Brazil, 4. Urugvaj
1979. (Japan) - 1. Argentina, 2. Sovjetski Savez, 3. Urugvaj, 4. Poljska
1981. (Australija) - 1. Savezna Republika Njemačka, 2. Katar, 3. Rumunjska, 4. Engleska
1983. (Meksiko) - 1. Brazil, 2. Argentina, 3. Poljska, 4. Južna Koreja
1985. (Sovjetski Savez) - 1. Brazil, 2. Španjolska, 3. Nigerija, 4. Sovjetski Savez
1987. (Čile) - 1. Jugoslavija, 2. Savezna Republika Njemačka, 3. Demokratska Republika Njemačka, 4. Čile
1989. (Saudijska Arabija) - 1. Portugal, 2. Nigerija, 3. Brazil, 4. Sjedinjene Američke Države
1991. (Portugal) - 1. Portugal, 2. Nigerija, 3. Brazil, 4. Sjedinjene Američke Države
1993. (Australija) - 1. Brazil, 2. Gana, 3. Engleska, 4. Australija
1995. (Katar) - 1. Argentina, 2. Brazil, 3. Portugal, 4. Španjolska
1997. (Malezija) - 1. Argentina, 2. Urugvaj, 3. Irska, 4. Gana
1999. (Nigerija) - 1. Španjolska, 2. Japan, 3. Mali, 4. Urugvaj
2001. (Argentina) - 1. Argentina, 2. Gana, 3. Egipat, 4. Paragvaj
2003. (Ujedinjeni Arapski Emirati) - 1. Brazil, 2. Španjolska, 3. Kolumbija, 4. Argentina
2005. (Nizozemska) - 1. Argentina, 2. Nigerija, 3. Brazil, 4. Maroko
2007. (Kanada) - 1. Argentina, 2. Češka, 3. Čile, 4. Austrija
2009. (Egipat) - 1. Gana, 2. Brazil, 3. Mađarska, 4. Kostarika
2011. (Kolumbija) - 1. Brazil, 2. Portugal, 3. Meksiko, 4. Francuska
2013. (Turska) - 1. Francuska, 2. Urugvaj, 3. Gana, 4. Irak
2015. (Novi Zeland) - 1. Srbija, 2. Brazil, 3. Mali, 4. Senegal

>> Beograđani žale za vremenom jake države koja je imala silnu sportsku moć

>> Pao je Brazil, Srbi su prvaci svijeta u nogometu!

Komentara 85

Avatar Admin nabijem te
Admin nabijem te
13:16 20.06.2015.

pa kaj je to čudni! srbi su prisvojili sve naslove vezane uz jugu!a,kad se radi o ratnoj odšteti onda isti ti srbi vele kak je za to kriva jugoslavija i jna,a ne oni!kaj naši vrli političari rade o tom pitanju?ništa!

Avatar prof.baltazar
prof.baltazar
13:42 20.06.2015.

Jugoslavija je zemlja koja je po površini bila malo veća nego Velika Britanija i imala 22 milijuna stanovnika. Pametnome dosta...Srbija je ostvarila veliki uspjeh, a ako ne zabrljaju puno u selekciji ovi igrači bi mogli postati temelj na kojemu će sagraditi jednu ozbiljnu seniorsku ekipu.

SO
sobisrn
13:45 20.06.2015.

Izvinite zaboravio sam jednu vrlo vaznu stvar,da pozdravim sve normalne i dobre ljude u RH,zdrave glave i cistog srca.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije