SLOM MIROVINSKE REFORME

Novcem ljudi koji se vrate u 1. stup Vlada će krpati proračun?

11.02.2009.
u 19:22

Mirovinski fondovi raspolažu sa 22 milijarde kuna imovine koja bi se, teorijski, mogla iskoristiti za krpanje rupa u državnom proračunu i izvlačenje zemlje iz krize. No, to je najgore što bi država mogla napraviti i ljudi upućeni u mirovinsku reformu uvjereni su da se takav scenarij ne krije iza najave premijera Ive Sanadera.

Nedavno je jedino Argentina nacionalizirala privatne mirovinske fondove i njihova sredstva prebacila u državnu blagajnu. To bi bio krah mirovinske reforme. Druga je mogućnost nešto blaža, no ne bez posljedica.

Zaposleni kojima je 2002. bilo između 40 i 50 godina imali su pravo izbora hoće li dio svojih mirovinskih doprinosa, 5 posto, povjeriti privatnim fondovima u drugom stupu ili će i dalje biti članovi državnoga mirovinskog osiguranja. Oko 130.000 radnika odlučilo se za drugi stup, a prve mirovine i procjene budućih kretanja pokazuju kako bi neki bolje prošli da su ostali samo u prvom stupu.

Razlozi su brojni i uglavnom nemaju veze s poslovanjem fondova u drugom stupu, nego s propisima, doradama i vladinim propustima da se reforma izvede prema planu. Jedno bi od rješenja moglo biti i da se ti ljudi vrate u prvi stup.

Kad bi se svih 130.000 članova drugog stupa vratilo u prvi, fondovi bi, prema procjenama, u državni mirovinski fond morali vratiti najmanje 2 milijarde kuna! Moguće je čak i bitno više jer su posrijedi ljudi s natprosječnim plaćama. Već ta brojka sugerira da bi država tako mogla riješiti problem trenutačnog manjka u proračunu. Ako bi se prihodi 2. stupa prebacili u proračun, on bi godišnje bio bogatiji za 5 mlijardi kuna.

Fondovi, dakako, svoju imovinu ne drže u trezorima nego u državnim obveznicama i dionicama, pa je pitanje što bi se dogodilo na dioničkom tržištu kad bi mirovinski fondovi počeli prodavati dionice da isplate povratnike.

Predstavnici fondova kazali su neslužbeno da vjeruju kako je Vlada svjesna posljedica te da ih neće dovesti u poziciju da rasprodaju imovinu budzašto. Slovačka je prije četiri mjeseca napravila slično: omogućila je članovima drugog stupa da se vrate u prvi, no ljudi su zadržali kapital u privatnim fondovima.

Sanader bi za svoje poteze trebao dobiti zeleno svjetlo Svjetske banke.

Želite prijaviti greške?