Mirovinski fondovi raspolažu sa 22 milijarde kuna imovine koja bi se,
teorijski, mogla iskoristiti za krpanje rupa u državnom proračunu i
izvlačenje zemlje iz krize. No, to je najgore što bi država mogla
napraviti i ljudi upućeni u mirovinsku reformu uvjereni su da se takav
scenarij ne krije iza najave premijera Ive Sanadera.
Nedavno je jedino Argentina nacionalizirala privatne mirovinske fondove
i njihova sredstva prebacila u državnu blagajnu. To bi bio krah
mirovinske reforme. Druga je mogućnost nešto blaža, no ne bez
posljedica.
Zaposleni kojima je 2002. bilo između 40 i 50 godina imali su pravo
izbora hoće li dio svojih mirovinskih doprinosa, 5 posto, povjeriti
privatnim fondovima u drugom stupu ili će i dalje biti članovi
državnoga mirovinskog osiguranja. Oko 130.000 radnika odlučilo se za
drugi stup, a prve mirovine i procjene budućih kretanja pokazuju kako
bi neki bolje prošli da su ostali samo u prvom stupu.
Razlozi su brojni i uglavnom nemaju veze s poslovanjem fondova u drugom
stupu, nego s propisima, doradama i vladinim propustima da se reforma
izvede prema planu. Jedno bi od rješenja moglo biti i da se ti ljudi
vrate u prvi stup.
Kad bi se svih 130.000 članova drugog stupa vratilo u prvi, fondovi bi,
prema procjenama, u državni mirovinski fond morali vratiti najmanje 2
milijarde kuna! Moguće je čak i bitno više jer su posrijedi ljudi s
natprosječnim plaćama. Već ta brojka sugerira da bi država tako mogla
riješiti problem trenutačnog manjka u proračunu. Ako bi se prihodi 2.
stupa prebacili u proračun, on bi godišnje bio bogatiji za 5 mlijardi
kuna.
Fondovi, dakako, svoju imovinu ne drže u trezorima nego u državnim
obveznicama i dionicama, pa je pitanje što bi se dogodilo na dioničkom
tržištu kad bi mirovinski fondovi počeli prodavati dionice da isplate
povratnike.
Predstavnici fondova kazali su neslužbeno da vjeruju kako je Vlada
svjesna posljedica te da ih neće dovesti u poziciju da rasprodaju
imovinu budzašto. Slovačka je prije četiri mjeseca napravila slično:
omogućila je članovima drugog stupa da se vrate u prvi, no ljudi su
zadržali kapital u privatnim fondovima.
Sanader bi za svoje poteze trebao dobiti zeleno svjetlo Svjetske banke.
SLOM MIROVINSKE REFORME