Novi hladni rat! Povratak snažne Rusije? Ponovne tenzije na relaciji
Zapad - Moskva? U tom stilu domaći, ali i neki strani mediji pišu o
razvoju događaja na međunarodnoj sceni u kojima je jedan od glavnih
aktera Ruska Federacija. I zaista, ne nedostaje tema: postrojenja za
raketni štit u Poljskoj i Češkoj, otkaz (suspenzija?) Sporazuma o
konvencionalnim oružanim snagama u Europi, ruske najave da bi istu
sudbinu mogao doživjeti Sporazum o nuklearnim projektilima srednjeg
dometa, uzajamno britansko-rusko protjerivanje diplomata, neslaganja
oko rješenja konačnog statusa Kosova, zamrznuti konflikti na južnom
Kavkazu...
Unatoč cijelom nizu prijepora koji obilježavaju suvremeni trenutak
odnosa Rusije sa zapadnim državama i njihovim institucijama, teško bi
se bilo prikloniti predviđanjima koja govore u prilog fatalnim
procjenama po dugoročnu stabilnost kontinenta. Međutim, ono na što se
očito treba priviknuti to je jedan nov pogled na Rusiju, koja danas
malo čime podsjeća na nejakog diva iz razdoblja u kojem je kremaljskim
poslovima upravljao nedavno preminuli Boris Jeljcin.
Suvremena, Putinova Rusija po mnogo čemu je vratila samopouzdanje koje
se raspadom Sovjetskog saveza otapalo velikom brzinom. Standard građana
je bolji, procvalo je robno tržište, sređene su državne financije. Kako
to uvijek biva, unutarnja stabilnost uvijek ide uz jačanje vlastitih
interesa u bližem i daljem okružju. Što je država veća, prostor, ali i
brojnost tema kojima se bavi razmjerno se povećava. Ipak, dio svijeta
kojemu se Rusija prvenstveno obraća je Europa i to naravno nije
slučajno.
Europski dio Rusije čini manje od četvrtine državnog teritorija, ali u
tom dijelu živi oko 85% ukupnog stanovništva. Tu su najvažniji centri
ruske gospodarske i kulturne moći. Rusija je članica Vijeća Europe, ima
razvijene odnose s EU, postoji posebno Vijeće NATO-Rusija. Drugim
riječima, i ruska je budućnost u najvećoj mjeri sadržana u brojnosti i
kvaliteti odnosa s Europom. Stoga, današnje tenzije više podsjećaju na
ulazak u novo razdoblje odnosa u ovom dijelu svijeta, pri čemu Rusija
želi ostvariti što bolju poziciju i tretman u cijelom sklopu pitanja o
kojima će u perspektivi nužno surađivati sa zemljama Zapada.
Od suprotstavljanja globalnom terorizmu i organiziranom kriminalu do
borbe protiv proliferacije nuklearnog oružja. Međutim, današnja Europa
korespondira na potpuno drugim osnovama od hladnoratovskog balansa
snaga. Atraktivnost transatlantskih integracija, uvažavanje nacionalnih
specifičnosti bez obzira na veličinu država članica, predstavlja
europsku demokratsku stvarnost, što je sa svakim proširenjem Unije i
NATO-a čini stabilnijom i prosperitetnijom. Na tim vrijednostima
zasnovani odnosi s respektabilnom Rusijom biti će od najveće uzajamne
koristi.
GOST SURADNIK
Novi hladni rat
