Zagrebačka burza i svi sudionici tržišta kapitala, od brokerskih kuća,
društava za upravljanje fondovima, do samih ulagača, zadnji mjesec ove
godine proživljavaju pravu agoniju. Više od samoga pada burze i velikih
gubitaka zabrinjava mršavi promet. To znači da se mnogo investitora
povuklo s burzovnog trgovanja.
Preživljavanje
Kakvo će biti stanje na burzi sljedećih mjesec, nije moguće procijeniti
zbog velike globalne financijske krize koja je zahvatila realni sektor,
a kako će se kriza reflektirati na hrvatske prilike, još veća je
nepoznanica. Samostalne brokerske kuće već danas vide malo smisla u
bavljenju poslom koji rade, jer ne mogu sa zaradama koje ostvaruju
podmirivati ni osnovne troškove.
Većina njih bavi se samo time kako preživjeti, a evidentno je da će
mnoge od 40-ak brokerskih kuća morati staviti ključ u bravu.
Primjerice, u petak je zabilježen promet od 13,3 milijuna kuna uz pad
od 1,5 posto, što znači da su svi skupa zaradili 100-tinjak tisuća
kuna, uključujući u raspodjelu i Zagrebačku burzu i SDA.
Dakle, trgovina dionicama postala je neisplativ posao u ovakvim
uvjetima i oni koji od toga žive gotovo i ne razmišljaju o novom Zakonu
o tržištu kapitala koji izgleda kao da je pao s drugog planeta. Zakon
stupa na snagu 1. 1. 2009. godine i nije stvar koja se može ignorirati,
ali tko da se brine još i za to.
Vjerojatno će se zakon morati odgoditi, no nitko to još ne najavljuje,
jer se, slično kao i ZERP, ali i zbog drugih razloga ne može provesti.
Naime, zakon koji je prihvatio Sabor prošlog ljeta nosi sa sobom i
znatne financijske troškove za sve sudionike, a cilj mu je da se
hrvatsko financijsko tržište prilagodi propisima Europske unije.
Predviđena je prilagodba zakonu od šest do 12 mjeseci, no svejedno u
teškoj godini koja se očekuje nastavlja se bitka za preživljavanje, a
ne prilagodba složenim direktivama EU i odredbama i pravilima koja
vrijede za razvijena svjetska tržišta, a ne za malo i još u dubokoj
krizi.
Novi troškovi
Dodatne troškove “adekvatnosti” kapitala, izdvajanja u fond za zaštitu
ulagača pri SDA , koji jamči do 150.000 kuna uloga u slučaju bankrota
brokerske kuće ili fonda, teško će podnijeti i najveći trgovci
dionicama iza kojih stoje velike banke, a kamoli mali brokeri.
Uz to, po novom zakonu puno je rizika za njih jer ih regulator može
“loviti” za sve i najsitnije propuste, pa i to čini posao nimalo
atraktivnim. Umjesto prilagodbe novom zakonu, koji je primjeren za neka
bolja vremena, čini se da će Hanfa, Vlada i svi ostali sudionici
trebati pronaći model kako stimulirati ulagače da se uopće vrate na
burzu i ona započne koliko-toliko normalan život.
BURZA NA KOLJENIMA Nova rigorozna pravila od 2009.
Od 2009. na snazi zakon za propast na tržištu kapitala
