Prošlog se tjedna u Zagrebu događala mala revolucija na alternativnoj sceni. Iskusni su skvoteri napustili uspješno dovršen projekt zauzimanja prve prazne kuće u Zagrebu i učinili su novi pothvat. Bespravno su uselili u napuštenu kuću u središtu Zagreba. Kad je "Vila Kiseljak", kako se zove prvi uspjeli skvot u Hrvatskoj na zagrebačkoj Knežiji, postala uhodana, tvrdokorna ekipa u kojoj su većinom slobodni umjetnici, odlučila je početi novi projekt, prebaciti se na višu razinu.
Zagrebački su skvoteri nekoliko tjedana izviđali napuštene lokacije. Zainteresirali su se i za podsljemenske vile, ali su se ipak odlučili za lokaciju u središtu grada, u Masarykovoj 6.
Otvoren "Epicentar"
Kad upadnemo unutra, ostajemo tamo prva tri dana dok se tenzije ne smire.Tek onda počet ćemo uređivati stan i objasniti ljudima o čemu je riječ dogovarali su se.
Sve što je trebalo učiniti bilo je ući kroz otvorena vrata u stubište, popeti se mračnim stubama i ući kroz otvorena vrata u stan prisjeća se Matija Hajdarhodžić, koji je nekoliko godina živio i u španjolskim skvotovima.
Čekalo ih je iznenađenje: potpuno namješten stan prekriven debelim slojem prašine. Tim koji je uselio novi skvot u zagrebačkom središtu, kojem su odmah nadjenuli ime "Epicentar", bili su mladi kreativci između 20 i 25 godina starosti: Vedran Ališić glazbenik i glumac, Matija Hajdarhodžić pisac i slikar, Marko Vrban ulični svirač, Ana Lamza studentica pedagogije i babysitterica, Neven Vargović žongler, Iva Cepanec kiparica i glazbenica te Ivan Iljuš modni stilist. Kad su izvidjeli novu kuću, okupili su se oko stola u dnevnoj sobi i nazdravili započetu projektu.
Uz to što što nam treba mjesto za život, planiramo ovdje stvoriti umjetničku koloniju ističe Matija. Zagreb vapi za potpuno alternativnim mjestom na kojem ljudi mogu imati prostora za neograničeno i kreativno stvaralaštvo.
Samo je na tavanu oko 60 kvadrata, dovoljno za nekoliko atelijera. U podrumu i dvorištu možemo složiti izložbeni prostor, a nekoliko ćemo soba urediti kao vježbaonice sviranja rekoše.
Kuća u Masarykovoj 6 bila je naseljena do 1998. godine. Tad je proglašena ruševnom pa su njezini stanari dobili zamjenske stanove i iselili. Međutim, vlasnik kuće za njezino propadanje okrivljuje susjede iz kultne slastičarnice "Zagreb" koji su upravo tada dovršili građevne radove. Podignuo je tužbu protiv slastičarnice "Zagreb" koja je još na sudu.
Vlasnik i bivši stanari doznali su kako u njihovoj kući skvotira skupina avangardnih umjetnika pa su se zajedno pojavili pred vratima zauzeta stana i zamolili useljenike da se isele. Kad su dobili negativan odgovor, pozvali su policiju.
Ne želimo se iseliti jer nemate vlasnički list.Ne vjerujemo da ste vlasnici rasrđeno je skvoterica Iva objasnila vlasniku stana gospodinu Žganderu nakon što je on izgubio strpljenje i počeo gurati ljude van iz stana.
Došla je i policija.
Ni vi nemate nalog za ulazak u stan vikala je mlada umjetnica. Svi se pozivate na zakone, a uopće ih ne poštujete!
Ipak, nakon mnogo su vike skvoteri uzeli stvari i polako napustili stan. Plinsku bocu, glazbenu liniju, instrumente i psa nisu mogli ponijeti sa sobom u policijsku postaju pa su ih ostavili uz porukom "Vratit ćemo se!". Gospodin Žgander, bjesnio je na sve oko sebe i nije nam htio dati izjavu. Čak je nasrnuo kad smo ga pokušali fotografirati. Policajac je intervenirao te mu objasnio pridržavajući ga: Smirite se! Pustite čovjeka da radi svoj posao!
Držte se, djeco
Gospodin Pondeljak, posljednji stanar kuće i vlasnik stanarskog prava, bio je mnogo susretljiviji i objasnio svoje emocionalne motive:
U ovom stanu preminula mi je majka. Nije mi drago vidjeti druge ljude kako su uselili u stan koji je trebao ostati prazan nakon njezine smrti. No kad su skvoteri sjeli u policijski kombi, gospodin Pondeljak im je doviknuo:
Držte se, djeco, sve ćemo se dogovoriti!
Skvoteri su privedeni u I. policijsku postaju na Strossmayerovu trgu. Poslijepodne sljedećeg dana pušteni su. U početku nisu znali što smo mi i što s nama raditi. Kad smo im objasnili da smo i prije skvotirali u Zagrebu, nazvali su policijce na Knežiji, koji nas dobro poznaju i ne misle loše o skvoterima. Shvatili su kako nismo nikakvi kriminalci nego samo ljudi koji ne žive po konvencionalnim pravilima kazao je Vedran.
Odmah je isplaniran povratak u Masarykovu 6.
Ovog puta idemo na masovnost. Pozvali smo medije i ljude koji nas podržavaju. Organizirat ćemo javne prosvjede i vratiti se u napuštenu kuću.
Svi su se okupili na Cvjetnom trgu i izrađivali transparente. Pridružila im se i cijela ekipa iz knežijskog skvota.
Pogled u svjetlo
Sva su vrata ostala otključana, kao da nas kuća zove da se vratimo nasmijala se skvoterica Iva. Transparent koji se nosio na prosvjedima objesili su na prozor koji gleda na Masarykovu ulicu. Na njemu je pisala poruka "Nema di nas nema!" i potpis "Epicentar" ime novog skvota u zagrebačkom središtu.
Skvoteri su izašli na ulicu i pozivali ljude da dignu pogled prema transparentu i upaljenu svjetlu na oživljenoj kući. Poručivali su im: "Gledajte što se oko vas događa! Grad je pun zanimljivosti!" Potom su sjeli na kavu i kolače u susjednu slastičarnicu "Zagreb". Konobari koji su svjedočili svemu što se događalo proteklih tjedan dana veselo su komentirali: Drago nam je što ste se vratili. Ne slušajte vlasnike, kuća je prazna i bilo bi super da ostanete tu! Mi vas podržavamo.
Unatoč dobrosusjedskim odnosima policija i vlasnici došli su već sljedećeg jutra. Tog su se puta skvoteri branili nenasilnim metodama neposlušnosti pa su ih policajci morali iznijeti iz stana. Nakon 30 su sati u policijskoj postaji skvoteri odustali od "Epicentra" u Masarykovoj 6 te jednoglasno ustvrdili: Jedan je projekt propao, ali idemo dalje!
Što je skvot?
Skvotiranje je zauzimanje nezauzetog prostora ili zgrade, obično napuštene, a bez formalnoga dopuštenja vlasnika. Alternativnoj skupini koja tako razmišlja o rješavanju krova nad glavom to je samo jedan od elemenata životne filozofije i smatraju ga prirodnim pravom. Skvoteri zauzetu zgradu zovu “skvot”, a u njoj ili žive u vrsti kolektivnoga života, ili stvaraju u nekoj od kreativnih djelatnosti.
U Europi nas štite zakonom
U europskim je državama zakon na skvoterskoj strani kazao je Vedran Ališić, mladić sa najduljim skvoterskim stažem u Hrvatskoj, koji je proputovao cijelu Europu i uvjerio se u skvotersku scenu mnogih njezinih metropola.
I u Hrvatskoj je tako bilo donedavna. Skvotiranje, tj. bespravno useljenje, moguće je ako se pri ulasku u objekt ne mora provaliti. Vlasnik može u roku od 30 dana, uz predočenje vlasničkog lista i pomoć policije, izbaciti useljene ljude. Ako taj rok prođe, vlasnik ih može izbaciti jedino sudskim procesom koji često traje godinama, a tijekom tog procesa skvoteri imaju privremeno stanarsko pravo. Međutim, taj se zakon u Hrvatskoj promijenio prije tri mjeseca te se sad skvoteri mogu izbaciti bilo kada, ali se njhov čin ne smatra zločinom pa se bespravni useljenici ne mogu pravno teretiti.
Kuće bez ljudi, ljudi bez kuća
– Početkom 80-ih bilo je zlatno doba skvotiranja – kaže dr. sc. Benjamin Perasović, sociolog koji se bavi istraživanjem subkulture mladih.
– Tad je u Amsterdamu bilo oko 10.000 skvotova. Slike događaja iz Europe stigle su i u tadašnju Jugoslaviju, ali su se doimale kao nedostižan ideal. Ipak je bilo nekoliko pokušaja. U doba početaka dolaska techno scene u Hrvatsku 1993. pojavio se skvot “Space agressor” u zagrebačkom Trnju. Ponudio je pravu alternativu tadašnjoj sceni na kojoj se tada skupo plaćao svaki izlazak. Ulaznice za partije stajale su 100 kuna, red bull stajao je deset maraka. “Space agressor” je svojom filozofijom besplatnih ulaza izazvao skandal na sceni. Četiri dana održavali su se partiji i koncerti s gostovanjima stranih bendova. Potom je policija istjerala stanare, a gradske vlasti srušile su kuću.
Zauzimanje napuštenih kuća postala je društveno prihvaćena alternativa smiješno skupim cijenama stanovanja. U Europi skvotirane su prazne kuće, zgrade, tvornice, čak palače, crkve te cijela sela i ulice.
– U Kopenhagenu, u kojem je najveći svjetski skvot Christiania, u kojem živi više od 5000 ljudi, nedavno je skvotiran čak i velik dio gradskog parka – kazao je Perasović.
Skvotiraju mladi avangardni umjetnici, ali i starije osobe, umirovljenici i beskućnici.
Skvoterski pokret, koji je počeo 60-ih godina, vodio se pod krilaticom “Kuće bez ljudi – ljudi bez kuće!”. Hrvatska udruga arhitekata i urbanista “Platforma 9,81” izračunala je kako je samo u Zagrebu više od 300 napuštenih i useljivih prostora, a pretpostavljaju da ih je mnogo više. Cilj je pokreta upravo taj prostor dodijeliti ljudima kojima je potreban.
