U pravoj medijskoj poplavi popularizacije hranjivih i ljekovitih svojstava meda i ostalih pčelinjih proizvoda kao što su propolis, matična mliječ, vosak ili njihovih pripravaka u različitim kombinacijama, gotovo nezapaženo prolazi cvjetni prah. Male žute kuglice koje pčele nose na stražnjim nožicama jedinstven su dar prirode optimalno uravnotežen i upotpunjen omjer najvrjednijih prirodnih sastojaka.
Zbog dosta složene tehnologije skupljanja i prerade toga dragocjena prirodnog proizvoda, proizvođača cvjetnoga praha u Hrvatskoj je malo, a među njima najznačajniji je Zdenko Kovačević, pčelar iz Sv. Đurđa. Godišnja je proizvodnja na njegovih šest pčelinjaka i 450 košnica u prosjeku 1500 kg.
Pčelari uglavnom izbjegavaju proizvodnju cvjetnoga praha i jer se tako smanjuje prinos meda. Prah se zbog svoje kvarljivosti mora skupljati svakog drugog dana, a to ne odgovara selećim pčelarima koji katkad za pojedine paše i ne obiđu košnice. Također je potrebno na košnice postaviti i posebne skidače praha, što je dodatan trošak objašnjava Zdenko Kovačević.
Za vlažnih godina dio proizvodnje propada ili se događa da bude smanjen prinos, što je dodatan rizik. U preradi se iz praha prije svega moraju ukloniti mehaničke nečistoće. Slijedi sušenje na +50 ?C koje traje od dva do tri dana. Suhi se prah ponovno pročišćuje i na desetak dana zamrzava kako bi se uništio voštani moljac. Slijedi još jedno čišćenje i tek onda može u prodaju. Budući da u Hrvatskoj profesionalnih strojeva za preradu praha nema, Zdenko ih je na svome obiteljskom gospodarstvu uglavnom napravio sam.
Veleprodajna je cijena kilograma praha pedesetak kuna, a uglavnom se primjenjuje u oplemenjivanju ostalih pčelinjih proizvoda, farmaciji i kozmetičkoj industriji. Konzumiranje svježeg praha nije uobičajeno jer je riječ o vrlo suhoj tvari specifična mirisa. Zbog toga se miješa s medom, jogurtom ili sokovima. Osim ljekovitih svojstava zbog svoga kemijskog sastava poznat je i kao jedan od najmoćnijih afrodizijaka, pa i stoga potražnja raste.
