U jeku kreditne krize i rasta kamatnih stopa, stanovništvo ipak prolazi
puno bolje od poduzetnika.
Veliki najveći neplatiše
- Kamate mi nisu porasle jedan ili dva postotna poena nego pet, pa je
kredit koji sam ljetos digao uz 7 posto kamate već poskupio na 12,25
posto - kaže jedan mali poduzetnik, ogorčen na poteze Zagrebačke banke
koja mu je u listopadu najprije povećala kamatu na 10,25 posto da bi mu
u prosincu isti taj kredit skočio na 12,25 %. Riječ je o pozajmici u
kunama. Kredit s valutnom klauzulom koji ima u HPB-u zastao je na 10
posto. Petar Lovrić, predsjednik HUP-ove udruge malih poduzetnika, kaže
da su takve pritužbe svakodnevne.
- Svi smo svjesni da kapital poskupljuje i da će brzo isplivati van sve
posljedice globalne krize. Stoga i tražimo od vlade da osigura fond za
pomoć poduzetnicima - dodaje Lovrić, koji se nada da će ovotjedni
sastanak ministra financija s direktorima javnih poduzeća barem donekle
olašati poziciju malih tvrtki.
S jedne strane pritišću ih veliki poslovni partneri koji ne plaćaju
račune, a s druge banke koje dižu kamate ili, pak, traže dlaku u jajetu
prije nego što odobre kredit. Tvrtke su, kaže, međusobno prestale
izdavati fakture, da barem ne moraju plaćati PDV. Prema dostupnim
podacima HNB-a, u studenome su kamate na kredite trgovačkim društvima
bile od 8,39 za eurske do 9,45 za kunske kredite, što je povratak na
razdoblje kamatnih stopa koje su bile do 2000. godine.
Pet do 12
Poduzetnici kažu da je od početka ove godine još gore. U veljači se
primjerice nisu mogli naći krediti ispod 10 posto, a najčešće su kamate
12 do 14 posto. Dok je za stanovništvo najviša dopuštena ugovorna
kamata ograničena na 14 posto, između pravnih osoba najviša dopuštena
ugovorna kamata može ići i do 25,5 posto, pa se boje da će se doći i do
tog iznosa.
Udruga malih poduzetnika, objašnjava Lovrić, sugerira Vladi da se putem
HBOR-a ili Fine uključi u financiranje poduzetnika, jer će u protivnome
ostati bez kapitala.
Iako su banke najavljivale da su za ovu godinu rezervirale znatna
sredstva za male i srednje tvrtke, Zaba je primjerice obećala da će
svojim klijentima plasirati 7,4 milijarde kuna, Lovrić kaže da kredita
nema. Najbolji primjer kako bi to trebalo izgledati u čitavoj
Hrvatskoj, dala je Istarska županija, koja je pripremila mjere za pomoć
lokalnim poduzetnicima unutar
kojih su i kreditne linije
s kamatama
5,15 do 5,40 posto.
KRIZA HUP traži osnivanje fonda za pomoć malim tvrtkama