U Hrvatskoj ima dovoljno mjesta za sve obrazovane mlade ljude koji žele nešto postići u životu. Treba samo upornosti, kreativnosti i poduzetničkog duha – smatra Ivan Abramović, 30-godišnji poduzetnik iz Slavonskog Broda koji se uspješno odupire i krizi i porivu da, poput tisuća vršnjaka, ode u inozemstvo. Tvrtku Genius Host vodi iz svog doma, a njegove usluge web-dizajna traže i u Njemačkoj, Švedskoj, Engleskoj, Irskoj... On je jedan od mladih ljudi koji su uspjeli unovčiti ideju, znanje i volju. Danas nema banke koja im ne nudi kredite, ministar Gordan Maras poziva ih s TV ekrana da "zavrte kotačić", no prema podacima Udruge Mladi poduzetnik, njihov je udjel u ukupnom broju biznismena samo tri posto. A nije da nemaju dobrih ideja. Njih muče klipovi koje im drugi bacaju pod noge. Evo njihovih priča.
Nemoguće među velike
– Radiš cijeli mjesec da namiriš državu, nekad ti nešto ostane, a nekad ne. Malo je prostora za širenje. Najveći su troškovi plaća, jednu daš radniku, a drugu državi – kaže 37-godišnji Mario Kos, vlasnik obrta za promidžbu i usluge Kosinus te portala Koprivnica.net. Dodaje i kako je u maloj sredini poseban problem naplatiti posao onoliko koliko vrijedi, a postoje i "poduzetnici" koji uopće ne plaćaju. – Nemoguće je ući u velike tvrtke koje ne mare za lokalne poduzetnike, pa sve naručuju u Zagrebu – ističe.
Jurica Panić, 26-godišnji Čakovčanin, pokrenuo je portal AutoMane namijenjen kupcima rabljenih automobila. Trebala su mu, žali se, čak dva mjeseca da preko HZZ-ova programa samozapošljavanja otvori tvrtku. Toliko o "tvrtki za jedan dan". Mladima, dodaje, treba pomoći da lakše dođu do novca za razvoj.
– Kad smo se kandidirali za "Poduzetnički impuls" dobili smo odbijenicu jer nismo, pazite sad, označili brojevima stranice u dodatku koji smo priložili uz projekt – kaže.
Osječanka Sven Špehar, vlasnica obrta za poslovno savjetovanje i edukaciju, upozorava pak na problem manjka informacija koje bi trebale nuditi državne institucije, no nikad nije požalila što je ušla u poduzetničke vode. Slično razmišlja i Kristijan Gudlin, 21-godišnjak iz Petrijevaca, koji se uz studij ekonomije bavi i proizvodnjom prerađevina od slatkovodne ribe. Glavni mu je proizvod – riblja kobasica.
– Za pokretanje obrta potrebna je opsežna dokumentacija, no uz malo truda i praćenje zakona sve se obavi – kaže Gudlin. Riblje kobasice pravi od šarana, soma, amura, smuđa, a za okus je zaslužan i tajni dodatak. Ponudit će ih ugostiteljima i trgovcima na moru, a da i s plasmanom proizvoda može biti poteškoća, svjedoči Željka Kanižaj, 32-godišnjakinja koja u Ludbregu vodi tekstilnu stvaraonicu Trifolium iz koje izlaze maštovite "krpice" za djecu i igračke.
– Svaki je dan borba prodajom na sajmovima jer cijenom ne mogu konkurirati velikim trgovačkim lancima, a malih trgovina više gotovo i nema – objašnjava.
"Križni put" po šalterima
Diana Prpić "šefica" je OPG-a u Brežanima pokraj Karlovca. Ta 25-godišnja diplomirana pravnica preuzela je obiteljski posao, a uzgajaju jagode, lubenice, krumpir, kupus, tikve i batat.
– Kada smo otvarali OPG 2003. godine, bilo je jednostavno, no da danas krećemo ispočetka, vjerujem da bi sve bilo puno teže – kaže njezina majka Snježana. Diana pak ističe da kao mlada poduzetnica može računati na niz poticaja, poput potpore za sustav navodnjavanja koju je nedavno dobila od Karlovačke županije.
A koje su im potpore na raspolaganju mladi poduzetnici mogu doznati na portalu poticaji.info koji je pokrenula agencija Omnia media. Vlasnica joj je 27-godišnja Maja Markulin iz Dužice pokraj Siska, koja je portal osmislila nakon svog iskustva borbe na šalterima.
– U počecima poslovanja, naime, susreli smo se s najvećom noćnom morom svih poduzetnika: birokracijom. Frustrira kada na šalterima tražite odgovore na jednostavna pitanja, a završite na cjelodnevnom križnom putu po institucijama – ističe Maja.
A sad napisite koliko od njih sa svojim prihodima mogu uzdrzavati obitelj i zivjeti u vlastitom stanu kojeg mu nisu kupili mamica i tatica.