Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, Martina Jus, članica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Gordana Nikolić, dekanica Visoke poslovne škole PAR i Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo rad i poduzetništvo Grada Zagreba panelistice su velikekonferencije Poslovnog dnevnika 'Žene u poduzetništvu' koja se 2. travnja održava u Zagrebu u Kongresnom centru FORUM na Radničkoj cesti.
Grupa je to vrlo uspješnih hrvatskih poduzetnica i poslovnih žena koje će sudionicima konferencije u bogatom i raznolikom programu iz prve ruke moći odgovoriti na pitanja kako su uspješno prebrodile sve prepreke na koje su naišle u svojim karijerama.
Starija izvršna potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić kao najmoćnija žena hrvatskog biznisa pravi je izvor informacija svima koji žele unaprijediti svoje poslove i karijeru. Dok Ljerka Pulić dragocjena iskustva crpi iz najveće domaće kompanije, ostale panelistice Zdenka Lončar, Martina Jus, Gordana Nikolić i Mirka Jozić odlične su sugovornice za razna pitanja koje kao i sve druge u poduzetništvu, zanimaju i žene poduzetnice.
Iako se u samo 5 godina – od 2008. do 2013. – broj žena među poduzetnicima uvećao se sa 18 na 25 posto, prostora za napredak i dalje ima napretek. Na konferenciji Poslovnog dnevnika raspravljat će se o dosezima nacionalne aktivne politike poticanja ženskog poduzetništva, te formulirati jasne preporuke za daljnji napredak po tom pitanju u Hrvatskoj.
Detaljan program konferencije možete pogledati na linku OVDJE.
Pridružite nam se na ovoj vrlo korisnoj konferenciji. Prijavite se OVDJE.
TEMATSKE CJELINE
Žensko poduzetništvo – između tradicije i recesije
Cilj prezentacije jest prisutnima pružiti kratki uvid u glavne statističke trendove poslovanja žena poduzetnika i ostalih gospodarskih subjekata s ženama na najvišim upravljačkim pozicijama.
1. PANEL DISKUSIJA
TREBA LI NAM NOVA STRATEGIJA RAZVOJA ŽENSKOG PODUZETNIŠTVA?
Ova panel diskusija bavit će se razmatranjem učinka Vladine Strategije razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2010. do 2013., te formuliranjem mogućih ciljeva nove strategije do 2020. godine. Osnovni cilj stare strategije bio je značajno povećati poduzetničku aktivnost žena u Hrvatskoj, te dosegnuti razinu aktivnosti koja je prisutna u SAD-u.
Prema tadašnjoj analizi u Hrvatskoj je bilo 2,41 puta više muškaraca poduzetnički aktivnih nego žena, dok je u svim GEM zemljama 1,62 puta više muškaraca poduzetnički aktivnih nego žena. Analizirajući današnje stanje, te dosege bivše strategije cilj je panel diskusije izvući zaključke o preporukama za buduće javne politike u ovom segmentu, a pri tome uvažiti i konkretne prijedloge uglednih poduzetnica, kao i dobre primjere iz međunarodne prakse.
Što je potrebno za jači razvoj ženskog poduzetništva u Hrvatskoj?
Postoje li sektori koji nude veći potencijal za razvoj ženskog poduzetništva i zašto?
Koje su strukturalne prepreke s kojima se susreću žene koje žele pokrenuti poduzetničku karijeru?
Kako prebroditi duboke regionalne razlike po pitanju razvoja ženskog poduzetništva?
Kako omogućiti institucionalnu podršku za žene poduzetnice u dobi rađanja i stvaranja obitelji?
2. PANEL DISKUSIJA
ŽENSKI START UP – TEHNOLOGIJA U SLUŽBI EMANCIPACIJE
Pouzdan znak kako promjene u tehnološkoj strukturi globalnog gospodarstva utječu i na spolnu strukturu je i podatak kako je trećina svih novoosnovanih tehnoloških start-upova u ženskom vlasništvu. Ova dva trenda povezana su i s promjenom u rasporedu radnoga vremena koje više nije striktno od osam do osamnaest sati, a sve je češći i rad od kuće. Fleksibilno radno vrijeme i mogućnost obavljanja posla od kuće, zahvaljujući novim tehnologijama, omogućili su procvat ženskog poduzetništva u Europskoj uniji. I u Hrvatskoj postoji niz uspješnih mladih kompanija, često temeljenih i na visokosofisticiranim tehnologijama, čiji su pokretači žene. Cilj panel diskusije jest steći uvid u konkretna iskustva uspješnih mladih hrvatskih poduzetnica, te temeljem njih definirati konkretne prijedloge mjera kojima bi država mogla potaknuti jači razvoj ovog pozitivnog trenda.
Koji su najveći izazovi mladih hrvatskih poduzetnica?
Kako osigurati smanjenje tradicionalnih prepreka radi većeg uključenja žena u tehnološki intenzivne segmente poduzetništva?
Jesu li danas manji stereotipi o ženama u znanosti i tehnologiji?
Koje su vještine i znanja ključne za uspjeh mladih poduzetnica?
Kako mladim poduzetnicama osigurati adekvatan pristup kapitalu i ostalim uvjetima razvoja
biznisa?
c) Debata Poslovnog dnevnika
TEMA DEBATE:
TREBA LI HRVATSKA UVESTI MANDATORNE KVOTE ŽENA U UPRAVNIM I NADZORNIM
ODBORIMA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA?
Opis teme: U namjeri da potiče što veću inkluziju žena u poslovni svijet, sve više europskih država odlučuje se za modele pozitivne diskriminacije po kojima se trgovačkim društvima određuje obveza angažmana određenog udjela žena u upravljačkim strukturama. Europski parlament prošle je godine izglasao regulativu kojom bi velike europske tvrtke, čije dionice kotiraju na burzi, bile do 2020. obvezne na barem 40 posto pozicija u svojim Upravnim odborima zaposliti žene. Ovaj prijedlog izazvao je brojne reakcije među zemljama članicama. Dok neki smatraju kako se radi o dobrodošlom modelu poticanja veće ravnopravnosti spolova u poslovnom svijetu, suprotna mišljenja navode kako se radi o previše jednostavnoj mjeri koja neće riješiti strukturne probleme manje zastupljenosti žena u poslovnom svijetu, niti utjecati na povećanje te ravnopravnosti u korporativnim strukturama ispod razine Upravnih odbora.
