Da je sud u Haagu potvrdio prvostupanjsku drastičnu kaznu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, i povijest “ovih prostora” sigurno bi se pisala drukčije nego kako se doista dogodilo. Dakle, ne na činjenicama i stvarnim događajima, nego njihovim interpretacijama, pa i krivotvorinama. Rušenjem političke konstrukcije o “ udruženom zločinačkom pothvatu” oslobođeni su ne samo hrvatski generali nego i Hrvatska. Sudac Theodor Meron svojom je odlukom vratio dignitet sudstvu, oslobodivši ga od politike. Odluka suda ujedno je velik poraz nekadašnje haaške tužiteljice, bahate i osione, napuhane i politikantstvu sklone Carle del Ponte. Oslobađajuća presuda ujedno je pobjeda odvjetničkih timova dvojice generala, pravde nad politikom. Povratak generala u Hrvatsku kao slobodnih ljudi i zadovoljština je mnogima u Hrvatskoj, koji su s njima suosjećali i zbog njih strahovali, ali i nelagoda za one koji su im nekoć pakirali i podmetali. Sud je odlukom temeljnom na činjenicama, a ne na podvalama, pokazao ne samo pravednost nego i što misli o takvim iz Hrvatske godinama dostavljanim “istinama”.
Odbacivanjem optužbe s Hrvatske skinuta je i moguća, već upotrebljavana optužba da je Hrvatska nastala na zločinu. Ta politička stigma čekala je da je se upotrijebi kada god se pokaže potreba da se Hrvatsku ušutka. Sada je ostala bez te prilike. Haaška je odluka donesena na temelju prava, a ne pod utjecajem politike. Utoliko je ona važnija za pravu interpretaciju ratnih događaja iz nedavne prošlosti. Nakon oslobađanja ove dvojice hrvatskih generala i mogućega stigmatiziranja Oluje, pa i Hrvatske, više neće biti moguća politički nategnuta teza o podijeljenoj krivnji za rat. Nakon Haaga nedvojbeno je da se Hrvatska branila, a da su agresori bili drugi, koji su likovali nakon prvostupanjske presude generalima Gotovini i Markaču. Naspram hrvatskoga oduševljenja oni mogu jedino bjesnjeti, optuživati i psovati časnoga suca Merona. Njegovom im je odlukom izmakla prilika da svoju krivnju za rat pokušaju ukloniti revidiranjem povijesti. Da je haaška odluka bila onakvom kakvom su je očekivali, to bi im i bila povijesna prilika. Sud im je poštovanjem činjenica, a ne sljedeći politikantstvo Carle Del Ponte, uskratio takvu priliku.
Sud se donošenjem svoje odluke nije rukovodio politikantskim “pomirenjem naroda”, nego utvrđivanjem istine. Odvjetnički timovi dvojice hrvatskih generala upravo su inzistiranjem na istini u sucu Meronu imali objektivnoga partnera, poštovatelja istine. Povratak oslobođenih generala u Hrvatsku povratak je ne samo dvojice časnih ratnika nego ujedno i trijumf istine.
Nakon oslobađanja ove dvojice generala više neće biti moguća politički nategnuta teza o podijeljenoj krivnji za rat
Komentara 3
krivo gospodine jajčinoviću. ništa nije gotovo. sada počinje druga faza, a to je lov na "stvarne" krivce za "zločine" u oluji. za razliku od onih koji ( s pravom ) slave oslobođenje naših generala, gotovina je nekako suzdržan. ipak jeje on bio u PRITVORU sve ove godine, a mi smo sa SLOBODE čekali njihov povratak. generali su već jednom proživjeli onu thompsonovu: "Jučer gledam sliku naroda, baca cvijeće po herojima, a već sutra pobjednike sude, prodaše ih za Judine škude." ( zato ante nije euforičan ) zato ne budimo naivni, jer ".... Na domovini dvostruka je sjena: Baca je "Pešta", baca je "Beč"...." baca je i puhovski koji već najavljuje što će judini štovaoci raditi: VJEČNO TRAŽITI ZLOČINCE KOJI SU KRIVI ZA STVARANJE HRVATSKE DRŽAVE ( ne žele ih oni naći, ali žele to stanje krivnje držati beskonačno ) zato bez euforije. predstoje vam gospodine jajčinoviću još mnogo tekstova u razobličavanju puhovskog, mesića, pusića, goldsteina, josipovića, sanadera, nobila, milanovića, kajina, lončara, jakića, .......................................
Optužnice protiv pobjedničkih hrvatskih generala, branitelja i cijele Hrvatske, dio su monstruOZNOG plana domaćih veleizdajnika i petokolonaša, kako da, poslije vojne pobjede hrvatske, drugim sredstvima, za zelenim stolom i uz pomoć belosvetskih mutikaša, izvrše reviziYU povijesti, pretvore srpskog agresora u nedužnu žrtvu, a Hrvatsku, žrtvu agresije u - agresora i time vrate kotač povijesti natrag - da ožive režim srpske dominacije na ovim područjima i ponovnog porobljavanje Hrvata
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Jučer, u tom predivnom nezaboravnom danu - mislim jednom od najvažnijih u povijesti naše mlade države oprana je ljaga s vojno-redarstvene akcije "Oluja" i oprana je ljaga na Hrvatske i hrvata, oprana je ljaga sa hrvatskih branitelja. A sud je je nekim ljudima, pogotovo mesiću, presudom jasno poručio što misle u izdajicama svojeg naroda. Jasno poručio što misli o čovjeku koji se trudi da pred međunarodnom zajednicom ocrni državu kojoj je predsjednik. Da se bar služio samo istinom još bi se moglo razumijeti. No služio se svime i svačim ali ne istinom. I njegova "teorija" da smo "svi svima jednako krivi" sada nadam se zauvijek odlazi u povijest. Kad bi bilo razboritosti, poštenog pravosuđa i tužitelja ovaj lik bi stvarno trebao biti izveden pred sud. Ovako ili onako, sa ili bez suđenja taj završava u sramotnom dijelu povijesne ropotarnice.