Približno pet posto zaposlenih koji su prijavljeni na minimalac ili
zaista zarađuju samo toliko trebali bi od lipnja dobiti 13,6 posto
povišice, no svi su izgledi da će porast najnižih plaća čekati bolja
vremena.
Hrvatska udruga poslodavaca zatražila je da se odgodi usklađivanje
minimalca s rastom plaća i BDP-a u 2008. jer je zbog opće recesije
postojeće zakonsko rješenje ‘neodrživo i neizvedivo‘. BDP je lani
rastao 2,4 posto, ali proizvodnja pada tako da je, kažu poduzetnici,
povećanje minimalca za 375 kn bruto nerealno. Kriza je ispraznila
blagajne, kaže Đuro Popijač, šef HUP-a.
Zakon nije održiv
Nemaju novca, a pogotovo ga nemaju radno-intenzivne djelatnosti, gdje
je minimalac najzastupljeniji, kao što su tekstil, drvna ili
kožarsko-obućarska industrija. Od sredine prošle godine minimalna je
plaća propisana zakonom i iznosi 2747 bruto (nešto je niža u tekstilu i
drvnoj industriji) te bi se od 1. lipnja trebala povećati za 375 kuna,
na 3122,80 kuna bruto, odnosno 2374 do 2497 kuna neto, ovisno o
poreznim olakšicama.
S tom bi korekcijom minimalac porastao na 41 posto prosječne plaće u
državi, što je još uvijek bitno niže od poželjnih 50%. – Formula i
zakon u postojećim okolnostima nisu održivi – kaže Popijač. Iz
poduzetničkih se krugova traži čak i smanjenje minimalca.
Nakon vala otkaza u industriji, gdje mjesečno bez posla ostaje oko
četiri tisuće ljudi, sindikati su pomirljivo reagirali na prijedlog
HUP-a, ali Ana Knežević, predsjednica SSSH, kaže da će o njemu idući
mjesec razgovarati tek kao dijelu cjelovitog rješenja. HUP i sindikati
traže da vlada subvencionira plaće tvrtkama u teškoćama, te bi u
slučaju takvog dogovora sindikati pristali na odgodu povećanja
minimalca.
Nema ni povišica
Ne bude li šireg dogovora, inzistirat će na primjeni zakona. Propisanu
minimalnu plaću prima oko pet posto zaposlenih u državi, odnosno 70.000
radnika, s tim što, prema podacima DZS-a, znatan broj radnika izvan tog
broja zarađuje tek nekoliko desetaka kuna više.
Inače, prosječna siječanjska plaća u državi bila je 5307 kn i kao što
se očekivalo, znatnije povećanje – 7 do 8 posto nominalno godišnje –
zabilježeno je jedino u javnom sektoru. Gospodarstvo ima nominalni rast
plaća samo 3-4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a financijski
sektor bilježi pad pet posto.
NA LEDU 70 TISUĆA RADNIKA