Kako gledaju na odgovornost najvećih političkih stranaka, HDZ-a i SDP-a, za stanje u državi, jesu li spremni podržati reforme koje bi značile otkaze, bi li više otvorili hrvatsko tržište za susjedne zemlje Srbiju i Sloveniju, što bi poduzeli da se poboljša demografska slika Hrvatske, kako vide razvoj Zagreba u zadnjih deset godina, nalaze li vrline kod svog protukandidata/protukandidatkinje. Dio je to pitanja koja smo postavili Ivi Josipoviću i Kolindi Grabar-Kitarović uoči drugog izbornog kruga. Predsjednički kandidati odgovorili su na pitanja koja smo im namjeravali postaviti u izravnom sučeljavanju što ga je Večernji list organizirao s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu i Media servisom, ali ono se nije dogodilo jer je Grabar-Kitarović otkazala suradnju. Pitanja za predsjedničke kandidate osmislili smo zajedno s profesorima Fakulteta političkih znanosti.
Josipović: Probleme ne mogu riješiti stranke koje su ih stvorile. Potrebni su novi igrači
Grabar Kitarović: Višak ljudi iz javne uprave preuzet će realni sektor. Trebaju mu.
Jesu li HDZ i SDP najodgovorniji za duboku društvenu i gospodarsku krizu u Hrvatskoj i mogu li te dvije stranke izvući zemlju iz krize? Ili to može učiniti neka nova, svježa opcija?
JOSIPOVIĆ: Probleme ne možemo riješiti istim razmišljanjem koje ih je stvorilo. Ovakve političke stranke koje su problem stvorile ne mogu dati i rješenje za te probleme. Potrebna je promjena pravila igre, ciljeva i igrača. Treba odbaciti pogrešna neoliberalna rješenja izmiješana s ružnim populizmom. Zato predlažem konstitucionalnu ekonomiju koja polazi od pretpostavke da je društveni red i funkcioniranje institucija temelj ekonomskog oporavka. Za tim dolaze političke reforme i demokratizacija zemlje. Građani moraju birati nove ljude za nove ciljeve. Preferencijalno glasovanje, biranje ljudi imenom i prezimenom, organizacija Hrvatske na moderan način u velike regije. Trebate o tome razgovarati s premijerom Eskom Ahom, čovjekom koji je stvorio modernu Finsku. Ja jesam. Ili s premijerom Janom K. Bieleckim, čovjekom koji je isto to napravio s modernom Poljskom. Tko je najodgovorniji? Ako hoćete čak i mehanički, HDZ je na vlasti 18 godina, a SDP osam. Sve su vlade bile protiv strukturnih reformi koje predlažem. U tome su iste. HDZ je u kriminalu prešao sve granice.
GRABAR KITAROVIĆ: Nije stvar u strankama nego u ljudima. Vlada Zorana Milanovića pokazala je i dokazala da je najgora u povijesti države i kako je svaki novi dan s njima na čelu gubitak za državu. Imamo 318 tisuća nezaposlenih, 32 tisuće blokiranih, 1,6 milijuna ljudi živi na rubu siromaštva, od toga 30 posto djece, i svi oni žele bolji život. Imamo sve preduvjete za rast i razvoj, jedino nam nedostaje vodstvo koje ima hrabrost, viziju i odlučnost izvesti zemlju iz krize. Zato su izbori 11. siječnja ključni jer tada ne biramo samo između kandidata, nego između ovog stanja teške gospodarske i socijalne krize ili rasta i razvoja za bolju Hrvatsku. To je svježa opcija.
Bez zlouporaba
Jeste li spremni podržati odluke Vlade koje bi predviđale otkaze u javnoj upravi?
JOSIPOVIĆ: Spreman sam podržati odluke Vlade koje će početi razmišljati u kategorijama digitalnog društva i hitno provesti reformu javne uprave po modelu “e-governmenta”. Prestanimo razmišljati samo u kategorijama otkaza. Javna je uprava temelj države i mora biti brza i funkcionalna, služiti građanima.
GRABAR KITAROVIĆ: Više puta isticala sam kako ću se zalagati za učinkovitu javnu upravu. Ona mora postati servis građanima i biti im na usluzi. Pitanje njezine funkcionalnosti svakako obuhvaća i pitanje potrebnog broja ljudi. Ako se određen broj zaposlenih mora reducirati, osim poznatih modela njihova zbrinjavanja, predložit ću i model prema kojemu bi privatni sektor preuzeo dio ljudi. Naravno, na temelju dobrovoljnosti. Privatnom sektoru trebaju ljudi koji imaju iskustvo stečeno u administraciji. Razgovarajući s poduzetnicima proteklih mjeseci, i sami su isticali takvu potrebu. Posebno za izradu projekata koji se financiraju novcem EU. Ljudi koji su prošli procese pridruživanju EU to znaju raditi.
Postoje li pitanja o kojima se ne bi smjelo odlučivati na referendumima i kako gledate na činjenicu da Ustavni sud postaje konačni arbitar u odlučivanju o tome koje teme mogu postati predmet neposrednog odlučivanja građana?
JOSIPOVIĆ: Na to je pitanje odlično odgovorio profesor Branko Smerdel u tekstu “Neposredno odlučivanje i njegove ustavne granice”. Kao što znate, pobornik sam referenduma. Vjerojatno ću s ustavnim promjenama na referendum. Ali Sabor hitno treba definirati granice i pitanja koja se mogu odlučivati referendumom te jasne uloge Sabora i Ustavnog suda. Kao što vidite, na svakom pitanju vraćamo se na jednu temu. Hrvatskoj treba novi Ustav.
GRABAR KITAROVIĆ: Da, postoje. Sva ona koja su zaštićena međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i ona koja se tiču opstojnosti hrvatske države. Referendum je demokratsko pravo, ali ne smije se zloupotrebljavati.
Utječu li političari i politika na rad DORH-a i policije?
JOSIPOVIĆ: Naravno da utječu i moraju utjecati, ali samo u Saboru kojem državni odvjetnik podnosi godišnje izvješće i traži potvrdu mandata za svoj posao. Isto vrijedi i za policiju koja mora biti autonomna i služiti društvenom redu. Dakle, svim građanima.
GRABAR KITAROVIĆ: S obzirom na to da se borba protiv korupcije uvijek zahukta pred izbore, teško se oteti dojmu da to nije tako. Zalažem se za punu neovisnost DORH-a i drugih pravosudnih organa.
Kako ocjenjujete ekonomski, kulturni i znanstveni razvoj Zagreba u posljednjih desetak godina? Zaostaje li Zagreb za drugim srednjoeuropskim gradovima?
JOSIPOVIĆ: Gradovi su najvažnija poluga razvoja. Pogledajte primjer Beča i Austrije. U mnogočemu je Zagreb doživio bitne promjene. Uvijek je pitanje prioriteta i cijene. Što smo mogli učiniti s istim sredstvima?
GRABAR KITAROVIĆ: Volim Zagreb i on u svakom segmentu koji ste nabrojili pripada lijepoj i razvijenoj obitelji srednjoeuropskih gradova. Kvaliteta života čak je puno bolja nego u drugim europskim gradovima istog ranga. Zagreb napreduje i vjerujem da će s boljom ekonomskom situacijom sve više nuditi svojim građanima. Voljela bih da ga više njegujemo i držimo urednim te čuvamo lijepe gradske zgrade i fasade koje treba urediti. Zagreb ima dušu, hrvatska je metropola u koju se često vraćaju svi koji su jednom ovdje živjeli.
Kunu stručnjacima
Kakav je vaš stav o monetarnoj politici u Hrvatskoj? Treba li slabiti kunu, kao što to smatraju savjetnici Ivana Sinčića?
JOSIPOVIĆ: Monetarna politika ozbiljna je tema o kojoj svakako vrijedi čuti drugačija mišljenja. U svakom slučaju, nakon izbora zamolit ću za razgovor o toj temi i pozvati stručnjake različitih škola, uključujući i ugledne profesore poput Ivana Lovrinovića i Ljube Jurčića.
GRABAR KITAROVIĆ: Devalvacija kune isključivo je u nadležnosti HNB-a, dok je takozvana interna devalvacija koja zapravo znači smanjenje javne potrošnje, politika Vlade. Cilj je devalvacije i interne devalvacije postići konkurentnost Hrvatske na međunarodnom tržištu. HNB je više puta do sada potvrdio da će braniti tečaj kune bez obzira na to što je precijenjen, jer bi jednostrana devalvacija zbog devizne klauzule mnoge naše građane i tvrtke dovela u poziciju da ne mogu vraćati kredite te bi vjerojatno prouzročila inflaciju, odnosno poskupljenje proizvoda. Podržavam taj stav jer se ovo pitanje ne može rješavati jednostranim mjerama. Hrvatska je prema pravilima EU u fazi prekomjernog deficita, a to znači da trebamo smanjiti deficit i time javnu potrošnju na maksimalnih tri posto BDP-a, što istodobno znači internu devalvaciju.
Jeste li za trenutačnu deblokadu 300 tisuća blokiranih građana i pod kojim uvjetima?
JOSIPOVIĆ: Jedini sam hrvatski političar koji je sustavno svih ovih godina nudio konkretna rješenja za blokirane i oštećene u slučaju valutnih klauzula. Ponudio sam dvadeset mjera, od kojih je sve veći broj na snazi. Oko rješenja za svih 300.000 blokiranih treba biti doista ozbiljan.
GRABAR KITAROVIĆ: Vlada mora hitno iznaći mjere kako deblokirati građane. Držim da treba žurno izmijeniti Ovršni zakon u skladu s najboljom praksom Europske unije tako da on čuva dostojanstvo obitelji i pojedinca. Nadalje, predlažem moratorij na sve ovrhe građanima koji su trenutačno nezaposleni kao i to da se razmotri oprost duga umirovljenicima čije su mirovine ispod egzistencijalnog minimuma.
S obzirom na katastrofalno demografsko stanje u Hrvatskoj, kojim biste mjerama potaknuli rađanje djece?
JOSIPOVIĆ: Demografskom politikom kakvu je vodila Nizozemska, to je gotovo pa jedina europska zemlja koja je postigla rezultate. Moramo učiti od uspješnih umjesto da promoviramo fantazije i nerealne ciljeve. Prije svega aktivnim ekonomskim i populacijskim mjerama koje obitelji daju sigurnost, a budućim majkama slobodu kroz obrazovanje, promociju vrijednosti života, sigurnošću radnog mjesta.
GRABAR KITAROVIĆ: Potrebne su široke mjere u sklopu nove strategije demografskog razvoja. Trebamo poticati majčinstvo, uvesti institut majke odgojiteljice, razraditi model povratka Hrvata iz iseljeništva, uspostaviti učinkovitiji sustav stambene politike za mlade obitelji kroz program sufinanciranja stambenih kredita s nižim kamatama, kroz programe subvencioniranja najamnina i troškova stanarina te kroz podizanje kvalitete stanovanja.
Je li Hrvatska spremna za predsjednika, premijera ili ministra koji je deklarirani pripadnik LGBT zajednice?
JOSIPOVIĆ: To ćemo doznati kada se pripadnik LGBT zajednice kandidira za takvo mjesto.
GRABAR KITAROVIĆ: Kakvo je to uopće pitanje? Potpuno nevažan kriterij!
Smatrate li da su zahtjevi branitelja koji prosvjeduju u šatoru ispred Ministarstva branitelja opravdani?
JOSIPOVIĆ: O zahtjevima i statusu branitelja iz Savske proteklih je dana dovoljno rečeno. Bio sam prvi u Savskoj da čujem izravno što se traži i što ih muči. Svaki dobar prijedlog ću podržati. Mislim da smo iz razdoblja općih zahtjeva i priča prešli u vrlo konkretan razgovor. Nakon tri mjeseca sve je jasnije tko, što i zašto govori.
GRABAR KITAROVIĆ: Da. Posjetila sam ih tri puta i znam njihove probleme koje ću pomoći rješavati kad budem predsjednica.
Turska izazov za EU
Kako biste odgovorili na izričit zahtjev NATO-a da Hrvatska vojska sudjeluje u borbenoj misiji protiv ISIL-a?
JOSIPOVIĆ: O tome bi odlučivao Sabor Republike Hrvatske. Kada smo već i kod pitanja sigurnosti, u proteklih pet godina svoga predsjedničkog mandata osigurao sam potpunu stabilnost i sigurnost zemlje, ali i potpuno transparentno i odlučno funkcioniranje sigurnosnog sektora. Stalno ističem taj faktor sigurnosti i stabilnosti zemlje, i valjda je u svjetlu najnovijih terorističkih zbivanja u Francuskoj jasno zašto je to važno.
GRABAR KITAROVIĆ: NATO je savez 28 potpuno suverenih država te o tome Hrvatska samostalno i suvereno donosi odluku. ISIL je jedno od najvećih zala modernoga doba i treba mu se suprotstaviti. Hrvatska u tome može sudjelovati u skladu sa svojim mogućnostima, primjerice pružajući logističku, informatičku, obavještajnu potporu.
U Srbiji se optimistično spominje 2020. kao moguća godina pristupanja EU. Jeste li za to da pristupni pregovori sa Srbijom traju dok se potpuno ne ispune svi uvjeti bez obzira na trajanje pregovora ili da se Srbiju primi po ubrzanom postupku?
JOSIPOVIĆ: Na isti način i po istim kriterijima kao i Hrvatsku. Puno poštivanje vladavine prava iznad i prije svega. Zatim dolaze na red i odnosi sa susjedima pa onda i ekonomske reforme i stabilnost.
GRABAR KITAROVIĆ: Srbija mora proći isti put prema članstvu EU kao Hrvatska i druge države te ispuniti iste uvjete. To je u interesu same Srbije.
Kakav je općenito vaš stav o proširenju EU i ulasku Turske u EU?
JOSIPOVIĆ: Izvrsna analiza EBRD-a u povodu deset godina “velikog proširenja” deset novih članica pokazala je da je to bilo dobro za EU i za nove članice. Turska je velika šansa i velik izazov za Europu.
GRABAR KITAROVIĆ: Podržavam proširenje Europske unije, ali opet naglašavam da svaka država treba ispuniti apsolutno sve uvjete potrebne za to članstvo.
Mladi, izađite na izbore
Bi li Hrvatska trebala podržati samostalnost Katalonije?
JOSIPOVIĆ: Artu Mas, predsjednik Katalonije, objavio je u listopadu da odustaju od referenduma.
GRABAR KITAROVIĆ: Ne možemo se mi miješati u unutarnje stvari Španjolske dok se to pitanje ne riješi sukladno međunarodnoj pravnoj praksi i volji španjolskih građana.
Mlade ljude najteže je motivirati za izlazak na izbore. Što im poručujete?
JOSIPOVIĆ: Demokratska Hrvatska mora pobijediti.
GRABAR KITAROVIĆ: Pozivam ih da svakako izađu na izbore i sudjeluju u tom najvažnijem demokratskom procesu. Nudim program u kojemu mladi imaju važno mjesto jer ću se kao predsjednica boriti i za njihova prava, a najvažnije je pravo na obrazovanje i posao kako bi mogli ostajati, a ne odlaziti iz Hrvatske te ovdje zasnivati obitelj.
Navedite tri vrline svog protukandidata/protukandidatkinje.
JOSIPOVIĆ: Odanost stranci, privrženost obitelji i ljubav za simbole države.
GRABAR KITAROVIĆ: Poštujem ga kao pravnika i profesora, ali kao predsjednik dobro pleše dok Milanović svira.
Jeste li imali ravnopravan medijski tretman u izbornoj kampanji?
JOSIPOVIĆ: Ozbiljni hrvatski mediji profesionalno rade svoj posao.
GRABAR KITAROVIĆ: Nisam.
>>Birači u BiH fizički ne mogu ostvariti svoje biračko pravo
>>Generalski zbor pozvao građane da u drugom krugu glasaju za Kolindu Grabar Kitarović
Anketa: ko je za kolindu neka mi udari plus