Već od samog početka ove pandemije u siječnju ove godine, a pogotovo nakon što su prije nekoliko tjedana američka i njemačka farmaceutska kompanija Pfizer i BioNTech, američka Moderna, Sveučilište u Oxfordu u suradnji sa farmagigantom AstraZenecom iz Ujedinjenog Kraljevstva te ruska agencija za zdravlje objavile vrlo ohrabrujuće rezultate treće faze kliničkih istraživanja njihovih cjepiva protiv COVID-19, svjedoci smo pojava raznih netočnih informacija o tim cjepivima, od kojih većina dolazi od pobornika teorija zavjera i protivnika cijepljenja. No, ono što većini biomedicinara upada u oči činjenica je da neke od tih informacija, doduše u vrlo rijetkim slučajevima, dolaze čak i od kolega znanstvenika. Jedan od njih je i 74-godišnji dr. Sucharit Bhakdi, umirovljeni njemački virolog koji se tijekom svoje karijere bavio proučavanjem bakterija (bakteriologijom) kao i bolestima krvožilnog sustava (aterosklerozom), a koji od početka ove pandemije pokušava konstantno umanjiti, relativizirati i u potpunosti negirati opasnost od COVID-19.
Vjerojatno vam je poznato da takvih znanstvenika i liječnika ima i u Hrvatskoj, ali na svu sreću globalno gledano ih ima vrlo malo. No, takvi znanstvenici unose nesigurnost među ionako zbunjene i uplašene građane koji nemaju dovoljno znanja iz područja biomedicine te se zbog toga osjećaju zbunjeno jer ne znaju kome zapravo trebaju vjerovati: znatno većoj grupi znanstvenika koji su pobornici cjepiva, ili možda takvim kritičarima cijepljenja. Dotični dr. Bhakdi nedavno je oštro kritizirao razvoj cjepiva protiv COVID-19 – naime, on tvrdi da su ta cjepiva nepotrebna i nesigurna, a pogotovo se kritički osvrnuo na mRNA cjepiva koja su u rekordnom roku, tj. u manje od 6 mjeseci, razvile dvije američke farmaceutske kompanije: Pfizer (u suradnji s njemačkom biotech kompanijom BioNTech) i Moderna, a koja su u nedavnim kliničkim studijama pokazale fascinantnu učinkovitost od 94% (Moderna), odnosno 95% (Pfizer/BioNTech).
Važno je spomenuti da rezultati treće, najvažnije faze tih kliničkih studija još uvijek nisu objavljeni u znanstvenim časopisima – to s nestrpljenjem očekujemo u sljedećih nekoliko tjedana. Ali u ovom stadiju pandemije, kada se nalazimo u jeku drugog (a u SAD-u već trećeg) vala pandemije, koji je očigledno smrtonosniji od prvog vala, vrlo je važno da javnost što prije sazna o epohalnim rezultatima na području razvoja cjepiva putem službenih objava dotičnih farmaceutskih kompanija prije no što te studije objave i znanstveni časopisi. Jer, realno sagledavši, nedavno pripremljena cjepiva predstavljaju stvarne prodore – tzv. game changers – koji će biti presudni u pobjedi znanosti protiv COVID-19 i toliko potrebnom povratku u normalan život. Vratimo se našem kolegi dr. Bhakdiju. Glavni argumenti koje on iznosi u javnost preko raznih YouTube videa i opskurnih web-stranica jesu da su dotične “mRNA molekule toksične za ljudsko tijelo, da mogu promijeniti našu genetičku informaciju, tj. genom” te na taj način “uzrokovati goleme zdravstvene probleme” među svjetskim stanovništvom koje će se cijepiti takvim cjepivima. Kako se ovdje, s molekularno-biološke strane, radi o potpuno netočnim informacijama, moja dužnost kao znanstvenika koji radi u području molekularne biologije i biomedicine već skoro 16 godina na jednom od 20 vodećih svjetskih sveučilišta je da ga demantiram. Drugim riječima, glavni cilj ove moje kolumne jest da čitateljima prenesem detaljna pojašnjenja na nekoliko ključnih pitanja glede mRNA cjepiva.
Kako funkcioniraju mRNA cjepiva?
Cjepiva općenito funkcioniraju tako da “treniraju” naš imunološki sustav da prepozna dijelove virusa/bakterija (zajedničkim imenom patogena), te da ga onda potaknu da proizvodi imunitet ili u obliku antitijela (govorimo o tzv. humoralnom imunitetu), ili obliku memorijskih T-stanica (tzv. stanični imunitet). Povijesno gledano, cjepiva su bila pripremana na nekoliko načina koji koriste (i) oslabljeni virus, (ii) inaktivirani virus, ili pak (iii) pročišćene proteinske komponente virusa. No, mRNA cjepiva su sasvim drugačija jer ne koriste niti jednu od gore navedenih strategija, već potpuno novu i inovativnu tehnologiju. Osobe koje primaju mRNA cjepiva dobivaju ih u dvije različite doze, u razmaku od dva tjedna, u kojima oni zaprimaju samo minijaturni dio genetičkog materijala SARS-CoV-2 koronavirusa – radi se o mRNA molekulama koje kodiraju čuveni protein šiljka (engl. Spike ili S-protein) novog koronavirusa (vidi sliku). Takve mRNA molekule su pričvršćene na lipidne čestice koje pak omogućavaju jednostavan transfer tih mRNA molekula u naš organizam. Kada se takve lipidne čestice vezane na mRNA (koja kodira protein šiljka) injiciraju u rame neke osobe, mišićne stanice u roku od samo 48 h “translatiraju” te mRNA molekule u virusni protein šiljka i na taj način oponašaju ono što se događa kada cijeli SARS-CoV-2 koronavirus zarazi određenu osobu. No ovdje postoji jedna ogromna razlika, a to je da se u slučaju mRNA cjepiva radi o sintezi samo jednog jedinog virusnog proteina – proteina šiljka novog koronavirusa. Takav novosintetizirani protein šiljka onda aktivira naš imunološki sustav, koji ubrzo zatim počinje inducirati snažan imunološki odgovor u obliku protutijela, kao i staničnog imuniteta.
Mogu li mRNA cjepiva promijeniti naše kromosome, tj. genetičku informaciju?
Bitno je naglasiti da, iako mRNA predstavlja genetički materijal, ona nema nikakve veze s DNA molekulama koje su sastavni dio naših kromosoma. Drugim riječima, takve mRNA molekule nikako ne mogu biti prenesene na buduće generacije. Zašto? Iz jednostavnog razloga što nakon injekcije mRNA molekula koje kodiraju za virusni protein šiljka SARS-CoV-2 koronavirusa u tijelo neke osobe te molekule dovode do sinteze proteina šiljka (S-proteina), a ubrzo nakon toga se dotične mRNA razgrade, tako da ne postoji nikakva mogućnost da se one ugrade u naše kromosome i na taj način promijene našu genetičku informaciju. Prema tome, budite spokojni – takva mRNA cjepiva sigurno neće promijeniti vaše kromosome!
Zašto se ne trebamo bojati brzine kojom su nastala takva mRNA cjepiva?
To je svakako legitimno pitanje jer mnogi građani će se ispravno zapitati možemo li vjerovati cjepivima koja su napravljena tako brzo. Odgovor je vrlo jednostavan – tradicionalan način priprave cjepiva traje jako dugo, iako je u prošlosti bio često korišten za pripravu mnogobrojnih cjepiva. Primjerice, da bi znanstvenici svake godine pripremili novo cjepivo protiv gripe, potrebno im je oko šest mjeseci od dana kada su identificirali novi soj virusa gripe do pripravka samog cjepiva. Situacija je potpuno drugačija glede pripravka mRNA cjepiva jer se ona pripravljaju modernim molekularno-biološkim metodama. Drugim riječima, ona se stvaraju kemijskom sintezom, a ne biološkim putem kao tradicionalna cjepiva te se stoga mogu pripremiti za samo nekoliko dana. Zbog toga je znanstvenicima iz farmaceutskih kompanija Pfizer/BioNTech-a i Moderne trebalo samo nekoliko dana za pripremu takvih mRNA cjepiva u siječnju ove godine, nakon što su kineski znanstvenici objavili cjelokupnu genomsku sekvencu SARS-CoV-2 virusa, a već nakon 3 tjedna su ih počeli testirati u sklopu prve faze kliničkih istraživanja na pedesetak dobrovoljaca u SAD i Njemačkoj.
Rezultati prve faze kliničkih istraživanja za oba cjepiva su u srpnju ove godine objavljeni u eminentnim znanstvenim časopisima The New England Journal of Medicine (u slučaju Modernina cjepiva) i Nature (u slučaju Pfizer/BioNTech cjepiva), te su jasno pokazali da oba mRNA cjepiva uzrokuju snažan imuni odgovor u obliku protutijela kao i staničnog imuniteta, tj. odgovora T-stanica bez većih nuspojava. Konačni dokaz da dotična mRNA cjepiva štite od zaraza SARS-CoV-2 koronavirusom došla su iz nedavne faze III kliničkih istraživanja koja su pokazala da Pfizer/BioNTech cjepivo pokazuje 95-postotnu učinkovitost, a Modernino cjepivo 94-postotnu učinkovitost. S obzirom na to da su dotična mRNA cjepiva testirana na 30.000 dragovoljaca (u slučaju Modernina cjepiva) i 55.000 dragovoljaca (u slučaju Pfizer/BioNTech cjepiva), znanstvenici su čvrsta mišljenja da se radi o reprezentativnim uzorcima koji jasno pokazuju da možemo vjerovati tim dvama mRNA cjepivima iako su pripremljena u tako kratkom vremenskom razdoblju.
mRNA cjepiva su potpuno nova – možemo li se onda pouzdati u njih?
Jasno mi je da su brojni građani koji nisu specijalisti iz područja molekularne biologije i imunologije skeptični glede mRNA cjepiva jer dotična tehnologija još nikada u povijesti nije bila korištena u pripravci cjepiva. No ovdje moram naglasiti da ta tvrdnja nije sasvim točna.
Naime, iako mRNA cjepiva nikada do sada nisu stigla na tržište i bila odobrena za uporabu, ona su u posljednjih 15 godina već bila testirana na ljudima, i to u slučaju četiri različite zarazne bolesti: bjesnoće, gripe, citomegalovirusa, kao i Zika virusa. Prema tome, biomedicina je u proteklih 15 godina naučila jako puno o načinu pripravka mRNA cjepiva, a to najbolje dokazuju i nedavni rezultati faze III kliničkih istraživanja koje su provele Pfizer/BioNTech i Moderna, a koja su pokazala izvanrednu efikasnost oba cjepiva na velikom uzorku od 30.000 (Moderna) i 55.000 (Pfizer/BioNTech) dragovoljaca. Ovdje bih želio spomenuti da su prekjučer bivši američki predsjednici Barack Obama, George W. Bush i Bill Clinton izjavili su da će se javno cijepiti protiv COVID-19 kako bi na to potaknuli i svoje sugrađane. Također su to danas objavili i svi članovi našeg stožera, što je hvalevrijedna vijest. A ovdje želim i javno spomenuti da ću se i osobno cijepiti jednim od ova dva mRNA cjepiva čim budu dostupna u Princess Margaret Cancer Centru u Torontu, gdje se nalazi jedan dio mog laboratorija. Mislim da ovakve geste jasno dokazuju našu vjeru u sigurnost i efikasnost mRNA cjepiva.
Prisiljavaju li nas znanstvenici da se pod svaku cijenu cijepimo protiv COVID-19?
Mislim da svima treba biti jasno da si znanost i biomedicina u ovom trenutku nikako ne mogu dozvoliti bilo kakve pogreške ili “napumpavanje” učinkovitosti cjepiva protiv COVID-19 jer, u slučaju da se pojave problemi, to ne bi bilo pogubno samo za zdravlje ljudi diljem svijeta, već bi sasvim potkopalo i prihvaćenost cijepljenja u društvu. Stoga sam čvrsto uvjeren da će gore navedena inovativna mRNA cjepiva, zajedno s ostalim klasično pripremljenim cjepivima, poput cjepiva pripremljenih na Sveučilištu u Oxfordu u suradnji s AstraZenecom, te rusko cjepivo Sputnjik V i ostala cjepiva koja se još uvijek testiraju u fazi III kliničkih istraživanja, biti bilo kakvi “čarobni meci”, tj. odlučujući čimbenici u našoj pobjedi protiv COVID-19. Ta cjepiva će već početkom sljedeće godine zasigurno početi smanjivati stopu smrtnosti diljem svijeta i dovesti do toliko željene kolektivne imunosti. To će se dogoditi kad oko 70% ljudi diljem svijeta bude cijepljeno te tako postane imuno na COVID-19, što će sigurno dovesti do konačnog izumiranja ovog novog koronavirusa SARS-CoV-2. To će kao posljedicu imati zaustavljanje širenja ove pandemije. Ovo je definitivno za sve nas bila izuzetno teška godina, možda čak i najteža u našim životima. Ali usprkos tome ja sam optimističan da će nas gore navedena cjepiva uskoro izvesti iz ove pandemije te ćemo zbog toga uskoro početi živjeti normalnim načinom.
Ako su cjepiva sigurna, zasto se farmaceutske firme ogradjuju od odgovornosti a ne ogradjuju se od profita ?