Pred Vladom i MOL-om je izazovna godina jer je iz najava politike poslovanja za sljedeće tri godine vidljivo da će biti podosta tema za pregovore. Neke će se zasigurno otvoriti i na skorašnjem sastanku ministra gospodarstva Tomislava Panenića i Mađara u Budimpešti, ali o važnim odlukama za poslovanje Ine u tekućoj godini presudit će, čini se, Ministarstvo financija. U Ini naime žele što prije potaknuti razgovore o takozvanom porezu na rafinerijske proizvode. O čemu je zapravo riječ?
U mandatu ministra financija Slavka Linića Ina je za 2008. i 2009. retrogradno morala platiti još 500 milijuna kuna poreza zbog čega se vodi postupak na sudu. Linić je zapravo uspoređivao način poslovanja s drugim rafinerijama i izračunao da Ina nije platila ukupan porezni teret. Retrogradna primjena tog poreza izaziva nelagodu u Ini jer se boje da bi, ako se ne promijeni praksa, mogli biti prisiljeni platiti još stotine milijuna kuna poreza unatoč činjenici da bi sud nekoliko godina poslije mogao odlučiti da je bila riječ o bespravnom oporezivanju.
Sada će zato vodeći ljudi Ine od novog ministra Zdravka Marića tražiti dogovor, a o tome hoće li država odustati od problematične metode obračuna rafinerijskog poreza ovisi i proračun i riječka rafinerija. Ako se država i Ina nagode za buduća vremena, onda bi Ina mogla odustati od tužbi za već plaćenih 500 milijuna kuna poreza. Ako ne dođe do dogovora, moglo bi se dogoditi da sud odluči da država mora Ini vratiti spornih 500 milijuna kuna. Ina se nada da nova Vlada neće mijenjati pravila poslovanja i oporezivanja rafinerija u budućnosti, a ako problem bude razriješen, investicija u riječku rafineriju mogla bi biti isplativija.
Niska cijena nafte i plina obilježila je naftnu industriju u 2015., a iako je to loša vijest za Hrvatsku i interese zaposlenih u rafinerijama, riječ je o slamci spasa. Niska cijena nafte, naime, pogoduje rafinerijama pa su nakon pet godina hrvatske rafinerije konačno poslovale s pozitivnim rezultatom. Ipak, to ne znači da u Sisku mogu odahnuti jer u Ini ponavljaju da dugoročno računaju na Rijeku kao središnji pogon. Iako nije bilo potvrde namjere ukidanja sisačkog pogona, predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott potvrdio je da će, ako se modernizira, biti sasvim dovoljan pogon za potrebe Ine te da će biti nužno pronaći ulogu Siska.
U Rijeku bi se, podsjetimo, trebalo plasirati 400 milijuna eura u iduće četiri godine, a u Ini kažu da su pred donošenjem odluke o plasmanu investicije. Odluku će morati donijeti brzo pa se očekuje i brzi dogovor o rafinerijskom porezu. Inače u iduće tri godine Inu ponovno očekuje štednja i iz tvrtke su najavili da će pred Upravu i Nadzorni odbor izaći s prijedlogom mjera rezanja operativnih troškova za milijardu kuna do 2018.godine. Na planu je radio i novi šef financija kompanije Akos Szekely, koji dolazi direktno iz MOL-a.
Prvo će nastradati kapitalne investicije koje bi se trebale rezati već u tekućoj godini. Ina je lani imala oko 1,65 milijardi kuna kapitalnih investicija jer je više od 62 posto operativne dobiti reinvestirala, a u 2016. mogla bi taj iznos srezati i do 300 milijuna kuna. Prošla godina bila je jako izazovna za naftnu industriju jer je cijena nafte prepolovljena. Dovoljno je reći da je prosječna cijena barela u Ini pala sa 72 na 48 dolara, međutim, kompanija je minorizirala loše efekte velikim rastom proizvodnje – za čak 20 posto rasla je domaća proizvodnja i pod utjecajem jakog dolara. Čista dobit kompanije iznosila je lani 58 milijuna kuna, a operativna dobit je 2,95 milijardi kuna.
Nakon otpisa imovine u Siriji Ina ima gubitak od 1,47 milijardi kuna. To je vrlo dobar rezultat u odnosu na svjetske trendove, naročito jer je zadržana visoka domaća proizvodnja i ulaganja u razvoj i istraživanja na domaćim poljima. Rafinerije su ostvarile daleko najbolji rezultat posljednjih godina jer je marža rasla. Po metodi CCS EBITDA imale su pozitivan rezultat od 307 milijuna kuna. Godinu prije su po tom izračunu imale 505 milijuna kuna gubitka. Nije za čuditi da su prihodi Ine u 2015. godini značajno pali s obzirom na pojeftinjenja u cijeni nafte i plina. Tako je Ina u godini zabilježila prihode od prodaje u iznosu od 18,86 milijardi kuna, što je 21 posto manje nego godinu dana prije, ali je operativna dobit bila veća za 10 posto u odnosu na godinu prije. Neto dug ostao je stabilan, na 3,03 milijardi kuna, dok je odnos duga i kapitala zabilježio blagi porast, ali je i dalje vrlo stabilan te iznosi 22,3 posto.
>> Ina izvukla tešku godinu, slijede rezovi od milijardu kuna
