08.05.2018. u 21:54

Ridikulozno je što i novinarski žiri sadržaj Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima naziva “idejama prošlosti” te likuju jer misle kako će roditelji biti uskraćeni za pravo da im država osigura odgoj djece u skladu s vjerskim i filozofskim uvjerenjima jer ga neće biti u novom hrvatskom zakonu. Kakav primjer svjetonazorske zadrtosti!

Iznenadni proljev morala kod dijela novinara izazvao je aktivist udruge Documenta nezadovoljan što je za haaško izvještavanje nagradu za televizijsko novinarstvo 2017. dobila urednica vanjskopolitičkog programa i novinarka NoveTV Ivana Petrović.

Izuzev Indexa, haaškim izvještavanjem naših medija do dodjele nagrade nitko se nije bavio. S tim da po prirodi svoga pristupa, Documenta polazi od perspektive žrtve, a ne objektivnog prosuditelja javnog interesa upućenog u običaje novomedijskog izvještavanja u kojem žrtve iznova bivaju žrtvama, bez obzira jesu li hrvatske, srpske ili muslimanske. Na žalost, čin Slobodana Praljka toga dana u haaškoj sudnici sve je zasjenio, pa i presudu koja nije kontroverzna samo za pristrane, neuravnotežene i ostrašćene hrvatske promatrače, već i za stručnjake, pa i izvan Hrvatske koji koncept udruženog zločinačkog pothvata, osobito u njegovu najširem obliku, smatraju haaškom izmišljotinom i nepravdom. U slučaju šestorice Hrvata iz BiH dodatno je sporna nategnuta pravno-politička konstrukcija UZP-a. O UZP-u je u svojoj knjizi pisao i ustavni sudac Mato Arlović, i sam se ograđujući od konkretnih zločina koje su pojedini Hrvati činili nad muslimanima. Nesvjesni graditelji konstrukcije UZP-a bili su nekoć najbliži Tuđmanovi suradnici, a potom, sve do danas, njegovi okorjeli protivnici nošeni osvetničkim porivima. 
Što u tim okolnostima predstavlja objektivno izvještavanje “o brojnim činjenicama iznijetim tijekom dugogodišnjeg suđenja”, na čemu inzistira Documenta. Naravno, kad bi bila riječ o izravnim počiniteljima već i puko teoretiziranje na tu temu bilo bi skandalozno, ali ovdje se radi o inovativnom obliku kolektivne odgovornosti, koji drugi sudovi, pa i Međunarodni kazneni sud, nisu prihvatili. 
Documenta ističe kako je Petrović svojim pristupom negirala stvarne zločine. Iako, na portalu Dnevnik.hr, pod egidom “Analiza Ivane Petrović”, datirano 28. studenoga 2017., piše: “Nitko razuman ne spori da su se u Herceg Bosni događali zločini nad muslimanima. Nitko ne spori da je bio Heliodrom, da je postojao Dretelj. Svatko razuman zna da se to dogodilo”. Analizirajući presudu šestorici Hrvata u BiH, Petrović primjećuje kako bi ona mogla potaći iseljavanje Hrvata i destabilizaciju Hrvatske, pa na retoričko pitanje tko će čuvati uski dio granice od Splita do Prevlake, odgovara “prema ovoj presudi, vjerojatno mudžahedini povratnici iz Sirije”. Što je tu sporno!?

O kakvom je huškanju i govoru mržnje riječ? I stručnjaci za sigurnost u Sarajevu govore o opasnosti povratnika iz Sirije. Da, Hrvati u BiH bili su i važno je da ostanu prirodni čuvari uskog pojasa južnog dijela Dalmacije u demografskom, geopolitičkom, gospodarskom i svakom drugom pogledu. 
S druge strane, što se probuđenog novinarskog morala tiče, i njegova podrijetla, valja podsjetiti po čemu su sve novinari gazili, pravili se da ne vide i ne čuju. Čast iznimkama, ali kako su samo znali biti snishodljivi, zar ne gospodo Sanaderu, Todoriću..., a onda opet kad je trebalo provodili su nad njima medijski linč, osuđujući ih po svim točkama već u fazi istrage. Kakvi su paktovi sklapani sa Stjepanom Mesićem kao izvorom tajni o Franji Tuđmanu. Nikome tada nije palo na pamet vratiti nagradu, a niti su je dobivali oni koji su propitivali legalnost Mesićeve transkriptologije. Što se sve nekritički objavljivalo iz “visokih i pouzdanih izvora” i kako se huškalo. Neki ni danas ne prihvaćaju odluke Ustavnog suda u predmetu Sanader, Glavaš, Bandić..., a da ih još nisu pročitali, a kamo li objektivno analizirali ustavnosudske argumente. S kakvom se sladostrašću lažno optuživalo i izrugivalo s “katotalibanima” i “klerofašistima”. Novinarske nagrade su se dijelile i za neuravnotežene uratke, ali zato podobne uvijek za isti, uvjerljivo većinski dio oduvijek podijeljene novinarske udruge. Na koncu HND-ov žiri je za jednu od nagrada kao svoje obrazloženje usvojio političke ocjene neznalica koji se hrane zakonodavnim šlamperajem HDZ-a i ucjenjivačkim potencijalom HNS-a. Ridikulozno je što i novinarski žiri sadržaj Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima naziva “idejama prošlosti” kad se bez njihova znanja nađe u prijedlogu hrvatskog zakona i to samo zato što je riječ o pravu roditelja da im država osigura odgoj djece “u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima”.

Još i likuju jer misle kako će građani biti uskraćeni za to pravo jer ga neće biti u novom hrvatskom zakonu. Premda su na Istanbulskoj konvenciji mogli naučiti što su konvencijska prava, i da su iznad i zakonskih.

Kakav primjer svjetonazorske zadrtosti! S jedne strane, HND slavi neznanje i nagrađuje produbljivanje društvenih podjela, a s druge strane dio novinara moralizira nad, sad je dodatno potvrđeno, hrabrošću upućene Ivane Petrović.

Ključne riječi

Komentara 14

LE
LeaL
22:45 08.05.2018.

Odličan tekst!

GU
Gustirna
22:19 08.05.2018.

Dokumenta je produzena ruka save strbca i cetnika...i da imamo hrvatsko a ne udbojugoslovensko pravosuđe taj smrad od dokumente ne bi ni postojao...

DU
Deleted user
22:52 08.05.2018.

Jako dobar članak. Dokumenta i takvi nedvojbeno provode unutarnju agresiju na Hrvatsku. To nije ni problem dokazati. Ali kome i tko će to procesuirati, kad imamo kojekakve Mesiće i Cvitane.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije