16.03.2011. u 12:00

Presuda bi mogla imati možda i ključan utjecaj na međunarodni položaj RH i na političku budućnost.

Hoće li Hrvatska biti ista poslije 15. travnja? I može li biti ista pošto sudac Haaškoga suda priopći presudu hrvatskim generalima? Hrvatska će fizički ostati ista, ni veća ni manja nego dotad. Niti će u Slavoniji prestati rasti pšenica, niti će se na gradskim terasama prestati ispijati kave, školarci će nastaviti bučati na odmorima, opet će se igrati nogomet.., neće se smanjiti Jadran.

Bez euforije ili žalosti

Ali poslije haaške presude Hrvatska vjerojatno neće biti kakvom je bila. Vjerojatno ne zato što će je se presuda, ma kakva bila, kolektivno dojmiti, nego vjerojatno više zato što bi presuda iz Haaga mogla imati veliki, možda i politički presudan utjecaj na budući međunarodni položaj Hrvatske, na njezinu dugoročnu političku, čak i na povijesnu sudbinu.

S obzirom na to da je svaka sreća ili nesreća u biti uvijek tek osobna ili obiteljska sudbina, nešto što u konačnici obilježi samo uski krug najbližih, najvjerojatnije je da neće biti ni neke velike euforije budu li presude generalima – Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku – povoljne. Niti opće žalosti budu li bile nepovoljne. Čini se da je u nas tako. Vjerojatno bi neki nacionalno samosvjesniji narod u ovim slučajevima imao dovoljno razloga i za zajedničku radost i za zajedničku tugu.

U nas to kao da i nije slučaj. Nesporno zaslužnoga i slavnoga ratnika, generala Gotovinu, godinama se lovi, hajka i vija k’o životinju, a Hrvati najvećma šute. Jer im je vlast, koja je kao oporba na splitskoj Rivi halabučila: “Ne damo naše generale!”, kada se vratila na vlast, prijetvorno priopćila da je “predaja generala Gotovine uvjet za ulazak u EU”. Onda je napravljen i “akcijski plan” kako uhvatiti generala, plan narodnim masama predstavljen kao nužni, no nesumnjivo patriotski čin. Domoljubna ga je Hrvatina sažela u naputak: “locirati, identificirati, uhititi, transferirati”.

Zločinački poduhvat

Kada je general Gotovina ulovljen, EU je ostao jednako daleko kao i prije. Glavni je bukač s Rive i pučki hipnotizer u međuvremenu pobjegao s vlasti i završio u austrijskom bajboku, a HDZ-ov advocatus diaboli ostao u Saboru i dalje narodu soliti pamet. Sigurno će nešto smisliti i nakon haaške presude. A o toj će presudi hrvatskim generalima ovisiti hoće li i cijela Hrvatska nositi teret kolektivne krivnje. Jer, ako Haag prihvati optužnicu o “zajedničkom zločinačkom pothvatu”, neće to biti samo negiranje pravnoga principa o individualizaciji krivnje nego još više stvaranje presedana o kolektivnoj krivnji. Pod takvom mogućom presudom krije se zapravo ne samo moguće proglašenje generalske krivnje nego i krivnje cijeloga hrvatskoga ratnog vojno-političkoga vrha za dvostruku agresiju. Na unutarnju – za “etničko čišćenje Srba” u Hrvatskoj, i za vanjsku, za “diobu Bosne i Hercegovine”.

Jesu li i hrvatska vlast i puk svjesni što znači ako hrvatskim generalima bude presuđeno za “organizirani zločinački pothvat”? Hrvatska nakon haaške presude generalima neće biti ista. Ne bi smjela biti ista. Tamošnja presuda tiče se svih, ne samo generala. Bez svijesti o tome Domovinski rat ne izgleda samo kao obrambeni i oslobodilački, u koji se išlo iskreno i iz patriotskog zanosa, nego kao himbena vojna sa zločinačkim predumišljajem. Proglasi li Haag to “istinom”, nedavna će prošlost biti stubokom preokrenuta, laž će postati “povijesna istina”.

U takvoj mogućoj inverziji sve će biti preokrenuto. Ne bude li o takvoj mogućnosti i zajedničke nacionalne svijesti, sve što nam se dogodi neće biti “elementarna nepogoda” nego grijeh naše pasivnosti, nesvjesnosti i nesposobnosti naših političkih elita. Koliko li će nam tek potom trebati godina da se lišimo opet nam moguće kolektivne krivnje?

Komentara 197

DU
Deleted user
08:22 17.03.2011.

No no, ne tako pogano pisati, sad će te admin…

SA
Savjest
07:55 17.03.2011.

@mikrogrizzly U povijesti je svaka država nastojala da se proširi tako kako bi imala prirodne granice te kako bi uz što kraću granicu zauzimala što veću površinu. Sve do kraja II svjetskog rata proširenja su bila posljedica osvajanja i ratovava pri čemu se malo računa vodilo o nacionalnim težnjama «lokalnog» stanovništva. Zbog toga i danas, u Africi i Aziji pretežu multinacionalne države (Kina, Indija), dok su na europskom zapadu poslije Francuske revolucije stvarane uglavnom nacionalne države. Posljednje multinacionalne države – ako isključimo Rusiju – u Europi bile su do I. svjetskog rata Austro-Ugarska i Turska, a poslije njega Čehoslovačka i Jugoslavija. Hrvatska se u srednjem vijeku sastojala čak od četiriju nesamostalnih kraljevina: Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne (Blaž Mađar, ban tih kraljevina, pod kraljem Matijašem Korvinom) Takva Hrvatska bila bi zadovoljila onaj posljednji uvjet povoljnog odnosa površine prema dužini granica. Međutim, takav razvoj ugrozili su Turci i nesposobnost europskih vladara da zajedno s Papom (Pio II). organiziraju trajnu obranu od Turaka. Iako su Matijaš Korvin i Papa imali određenih uspjeha u borbi protiv Turaka, smrt Skenderbega i Pija II. značila je kraj tim uspjesima. No već tada su formirana hrvatska kliješta oko Bosne koja su Turci uspješno «skraćivali» na jugu, a onda su zauzećem Slavonije i gotovo čitave Ugarske uništili ta kliješta i na sjeveru. Oslobađanjem Slavonije te pripajanjem Dalmacije Hrvatskoj (Banovina Hrvatska) Hrvatska je ponovno formirala kliješta oko BiH koja čini trbuh izvan hrvatskog tijela. Stoga ovakvo stanje ne može biti trajno i bez obzira na to što su Srbi lukavstvom pok. Predsjednika («odlazak u zbjeg» i prešutnim slaganjem Slobodana Miloševića, otišli iz Hrvatske Trajno rješenje može biti samo izumiranje Hrvata i Srba na teritoriju tih četiriju kraljevina ili restauracija kraljevina u jednu državu u koju će Bošnjaci, Hrvati i Srbi tako urediti da će se u njoj osjećati slobodno, a Hrvati i Srbi ponovno uspostaviti posrnulu prokreaciju.

PA
patuljčica..
18:50 16.03.2011.

velikazmija Ni ja ne razumijem fiziku. Samo osnove.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?