Ne bude li novih pogoršanja, Hrvatska se još može relativno bezbolno
nositi s recesijom – ocjena je ekonomista pošto je Ekonomski institut
ovoga tjedna prognozirao pad BDP-a od 1,4 posto. Ne zaoštri li se
globalna kriza, u državnu bi blagajnu tako pristiglo oko 5 milijarda
kuna manje nego što se planiralo u prosincu. To zapravo znači da će se
država toliko zadužiti, pa će krediti koji su se planirali uzeti u ovoj
godini skočiti na 21 milijardu kuna (umjesto 16 mlrd.) ili će toliko
rezati potrošnju.
Svakome po malo
– U proračunu ima prostora i za 10-ak milijardi kuna smanjenja, ocjena
je neovisnog konzultanta i nekadašnjeg Vladina stratega dr. Ante
Babića, koji vjeruje da će Sanader ići na politiku kresanja potrošnje
svakome po malo. Vlada najvjerojatnije neće dirati mirovine, koje bi se
u ožujku trebale povisiti približno 2 posto, ali možda će na kraju ipak
poništiti odluku o povišenju plaća državnim službenicima jer je RH
jedina država koja je u recesiji digla plaće.
Premijer je nedavno rekao da to, zasad, neće učiniti. Babić ističe da
su tijekom 2008., prema prethodnoj, ministarstva povećala proračune i
10% nominalno, što sada Sanaderu olakšava posao jer još ima gdje
zarezati prije nego što smanji plaće. Kapitalni projekti, poput
Pelješkog mosta, nameću se kao prvi izbor iako će poduzetnici biti
protiv jer očekuju od države da zadrži ulaganja u investicije i zaposli
ih. Mnogo će teži problem biti bude li se rebalans zbog nastavka krize
ponavljao i na jesen.
Svaki pad BDP-a donosi gubitak radnih mjesta, no iako je potkraj 2008.
pojačano otpuštanje radnika, Ekonomski institut ne očekuje da će se ove
godine stanje na tržištu rada dramatično pogoršati. – Građani mogu
očekivati otkaze, ali najbolje što sad svi mogu učiniti jest da se
nadaju kako oni neće biti ti koji će biti otpušteni – dodaje Babić.
Od 12 do 50 tisuća otkaza
Procjene su mogućega gubitka radnih mjesta različite i kreću se od
umjerenih 12 tisuća, koje je iznijela državna burza i Ekonomski
institut, do 50-ak tisuća koliko procjenjuju analitičari i sindikati.
Počnu li tvrtke masovno otpuštati radnike, nije nemoguće očekivati
intervencije iz Vlade slične onima kada je Sanader pritisnuo banke da
povuku rast kamata, ili trgovce da spuste cijene.
“Posljednjih sedam godina blagostanje je u Hrvatskoj raslo i u kratkom
je roku BDP porastao sa 4 na 8 tisuća eura. Recesija će nas vratiti na
7500 eura po stanovniku – dodao je Babić. Iako se i ovih dana čuju
sugestije i za slabljenje kune – u stručnim je krugovima teško naći
sugovornika koji bi se javno izjasnio za taj potez. Stabilan tečaj
doživljava se kao najbolji dokaz da izvršna vlast kontrolira situaciju.
ANTIRECESIJSKE MJERE Izgledne blage korekcije državnog proračuna